SVE O PRIGODNIM EURO KOVANICAMA Na kovanicama eura u posebnim izdanjima bila je i Grace Kelly kao i najtužnija princeza na svijetu, Hrvatska tek odlučuje o posebnoj kovanici
Odlaskom kune i dolaskom eura prigodni kovani novac i u Hrvatskoj je sveden na dva novčića godišnje. Naime, kao prigodne smiju se proizvoditi samo kovanice od dva eura, a svaka članica eurozone ima pravo otkovati dvije prigodne kovanice godišnje. Iznimno, mogu otkovati i treću, ali samo ako se njome obilježava događaj koji ima širu europsku važnost.
Grčka izdala kovanicu za Olimpijske igre, a Njemačka zbog koncertne dvorane Elbphilharmonie
Prvu prigodnu kovanicu od dva eura otkovala je Grčka u ožujku 2004, pune dvije godine nakon što je euro postao službenim sredstvom plaćanja i njome su obilježene Olimpijske igre održane te godine u Ateni. Otkovano ih je 50 milijuna komada.
Posljednja prigodna kovanica od dva eura predstavljena je u siječnju 2023., izdala ju je Njemačka, na naličju nosi motiv koncertne dvorane Elbphilharmonie i otkovat će ih se oko 30 milijuna komada. Koncertna dvorana popularnog nadimka “Elphi” jedna je od najvećih u svijetu, površine je 120 tisuća četvornih metara, nalazi se u Hamburgu i 54. je najviša građevina u Njemačkoj. Otvorena je 2017. godine nakon što joj je kamen temeljac položen deset godina ranije, a koštala je 870 milijuna eura. Kovanica će kao i sve druge euro kovanice biti službeno sredstvo plaćanja u svim članicama eurozone.
Hrvatska narodna banka, kažu nam u Hrvatskoj kovnici novca planira tijekom 2023. godine izdati barem jednu prigodnu euro kovanicu, međutim još nije odabran motiv koji će ju krasiti.
“O izdavanju prigodne eurokovanice javnost će biti pravodobno obaviještena”, poručuju iz kovnice novca koja u prodaju upravo pušta komplet redovnih hrvatskih euro kovanica u setu Dubrovnik.
Na kovanici i Svjetska godina fizike
Dvije su vrste prigodnih kovanica od dva euro centa. U prvu spadaju kovanice koje su zajedno izdale sve članice europodručja zajedno, a u drugu nacionalne euro kovanice. U 20 godina koliko je euro zajednička valuta članica europodručja izdane su četiri zajedničke prigodne kovanice.
Prva u ožujku 2007. godine kojom je obilježeno 50. godina od potpisivanja Ugovora iz Rima, druga u siječnju 2009. čime je obilježena proslava 10. godišnjice stvaranja ekonomske i monetarne unije, potom treću u siječnju 2012. radi obilježavanja desetljeća postojanja euro novčanica i euro kovanica. Četvrta zajednička eurokovanica je ona iz 2015. godine kojom je obilježeno 30 godina postojanja zastave Europske unije.
Članice eurozone pojedinačno prigodnim kovanicama od dva eura u posljednjih su 20 godina obilježili različite za njih važne obljetnice.
Iste godine kada je Grčka 2004. kovanicom obilježila prve Olimpijske igre u Ateni u modernom vremenu Finska je prigodnom kovanicom obilježila proširenje Europske unije na deset novih članica, no za razliku o olimpijske kovanice one kojom je obilježeno proširenje otkovano je svega milijun primjeraka.
Ima i kovanica čije su naklade manje. Primjerice, San Marino je 2005. godine kovanicom od dva eura obilježio Svjetsku godinu fizike, a na naličju te kovanice prikazana je slobodna interpretacija alegorijske slike koja prikazuje Galilea Galileija poznate pod nazivom “La fisica antica” ili studija planeta. Otkovano ih je svega 130 tisuća komada.
Belgija istaknula autora pisma slijepih Brailla
San Marino je kovanicama od dva eura obilježio 500. obljetnicu smrti Kristofa Kolumba 2006. godine, te 200. obljetnicu rođenja Giuseppea Garibaldija sve su sličnom nakladama.
Vrlo rijetka vjerojatno je prigodna kovanica Monaca iz 2007. godine kojom je ta europska kneževina u svega 20 tisuća komada obilježila 25 godišnjicu smrti Princeze Grace stavljajući njezin lik na naličje kovanice.
Nijemci učestalo obilježavaju postojanje svojih dvoraca i modernih zgrada na prigodnim kovanicama, dok su Francuska i Portugal obilježili vrijeme predsjedanja Europskom unijom. Slovenci su pak 2008. godine obilježili 500. obljetnicu rođenja Primoža Trubara, protestantskog reformatora, pisca i prevoditelja te utemeljitelja slovenskog književnog jezika. Otkovali su ga u milijun komada, dok su iste godine Portugal, Finska i Belgija svaka svojom prigodnom kovanicom obilježili 60 godina Deklaracije o ljudskim pravima.
Italija je 2009. s dva milijuna komada kovanica a Belgija s pet milijuna komada obilježila 200. godišnjicu rođenja Louisa Braillea, dajući tako mjesto na europskom novcu tvorcu pisma za slijepe i slabovidne ljude.
Italija na kovanicu otisnula Verdija
Europske države prigodnim kovanicama obilježavaju značajne trenutke svoje povijesti, a Francuzi su među te 2010. godine odabrali 70. godišnjicu događaja poznatog kao Apel od 18. Lipnja, a riječ je o danu kada je general de Gaulle kasnije predsjednik Francuske po kojem je nazvana i glavna zračna luka u Parizu 1940. godine održao govor Francuzima u kojem je poručio kako rat nije dovršen unatoč okupaciji Francuske pa se taj dan smatra rođenjem Francuskog pokreta otpora i početkom borbe protiv okupacije tijekom II. svjetskog rata.
Princeza Charlene od Monaka, supruga tamošnjeg princa Alberta posljednjih godina u medijima opisivana kao najtužnija princeza na svijetu zbog učestalih izazova s mentalnim zdravljem s kojima se nosi našla se na prigodnoj kovanici od dva eura sa suprugom 2011. godine u povodu njihova vjenčanja.
Nizozemska je 2013. obilježila 200. godina postojanja kao Kraljevina sa 3,5 milijuna kovanica, a Grčka je obilježila 100. godina ujedinjenja otoka Krete sa svega 750 tisuća kovanica, a Italija 200. obljetnicu rođenja Giuseppea Verdija.
Na kovanicama Slovenije i Barbara Celjska
S tri milijuna primjeraka Francuska je 2014. godine kovanicom od dva eura obilježila borbu protiv AIDS-a stavljajući na poleđinu kovanice vrpcu, dok je Vatikan te godine iskoračio iz uobičajenog te otkovao prigodnu kovanicu u povodu 25 obljetnice pada Berlinskog zida u 103 tisuće primjeraka.
Slovenija se pak prisjetila svojeg plemstva pa su obilježili 100. godina krunidbe Barbare Celjske, kćeri hrvatskog bana Hermana II. Celjskog kasnije supruge Žigmunda Luksemburškog ugarsko – hrvatskog kralja.
Estonija je obilježila svoju neovisnost, Latvija je prigodnu kovanicu posvetila svijem jeziku, a Cupar je 2020. obilježio 30 godina Ciparskog instituta za neurologiju i genetiku.
Iduće, 2024. godine Olimpijske igre će se održati u Francuskoj, a Francuska je tim povodom 2021. godine izdala prigodnu kovanicu u 510 tisuća primjeraka.
