NESTAJU FARMERI Najviše malih farmera opstalo je u Rumunjskoj dok se poljoprivreda u ostatku Europske Unije okrupnjava
Europska unija je u 15 godina ostala bez 5,3 milijuna farmi, pokazuje analiza Eurostata u kojoj su uspoređeni podaci iz 2005. s onima za 2020. godinu. Riječ je o padu od 37 posto u samo jedno i pol desetljeće nakon čega je u EU preostalo 9,1 milijun farmi.
U idućih 15 godina opet veliki pad broja farmi
Čak trećina odnosno 31,8 posto svih farmi EU nalazi se u Rumunjskoj, iako je pad bio 32 posto, odnosno u 15 godina izgubljeno je 1,4 milijuna farmi.
Ipak 2,9 milijuna preostalih rumunjskih farmi standardnoj su proizvodnji Unije doprinijele sa svega 3,3 posto. Po broju farmi iduća je Poljska koja ih ima dvostruko manje od Rumunjske 1,3 milijuna, a poptom Italija sa 1,1 milijun i Španjolska s njih 900 tisuća.
Velika većina standardne proizvodnje u poljoprivredi dolazi s kombiniranih farmi u Italiji, 18,1 posto, Francuskoj 17,2 posto, Njemačkoj 12,6 posto i Španjolskoj 12,2 posto.
Između 2005. i 2020. smanjio se broj farmi u svakoj članici EU, ali među najvećim smanjenjima su uz Rumunjsku, Poljska, Italija, Mađarska, Bugarska i Grčka.
Tijekom idućeg desetljeća i pol broj farmi u EU bi se mogao dodatno prepoloviti. Studija koju je za Europski parlament izradila tvrtka Research4AGRI procjenjuje da će do 2040. godine EU spasti na 3,9 milijuna farmi.
Male farme u većem riziku od propadanja
Propitujući budućnost europskog poljoprivrednog modela istraživači su zaključili da gotovo sve regije EU-a prolaze kroz dugoročne strukturne promjene u poljoprivredi.
Posjedi se povećavaju, a proizvodnja se koncentrira u sve manji broj većih poduzeća. Tome u prilog govori i podatak da je najviše pao broj farmi manjih od pet hektara koji je smanjen za 4,6 milijuna, dok je farmi veličine između 5 hektara i 100 hektara bilo za 700 tisuća manje u 2020. nego u 2005. godini.
U studiji je ocijenjeno kako su u vrlo visokom riziku od smanjenja broja farmi dijelovi Poljske, Bugarske, Italije, Slovačke i Mađarske, dok su baltičke države Estonija, Latvija i Litva u visokom riziku. Prema karti rizika iz studije Hrvatskoj ne prijeti visok rizik od gubitka broja farmi.
Male farme, veličine do 5 hektara tipične su za Rumunjsku, čine 90,3 posto svih farmi, potom za Maltu gdje su male farme također dominantne sa 96,6 posto od ukupnog broja.
Trend okrupnjivanja poljoprivredne proizvodnje
Male farme dominantne su i u Hrvatskoj, čine 70,6 posto ukupnog broja farmi, na Cipru 87,5 posto, u Grčkoj 74 posto, Portugalu 73,4 posto, Mađarskoj 64,9 posto i Bugarskoj 64 posto.
Broj najvećih farmi čak se i povećao, a proizvodnja i pokrivenost teritorija EU farmama ostala je stabilna. Farme pokrivaju 46,6 posto teritorija EU. Ogromna većina ih je registrirana kao obiteljska gospodarstva, čak 94,8 posto što je dominantno u svim članicama EU. Neobiteljske farme imaju značajniji udio u Francuskoj 42,3 posto i Estoniji 33,8 posto.
Iako ih je 9,1 milijun i u tijeku je trend okrupnjavanja, većina europskih farmi su mala gospodarstva, odnosno svega 299 tisuća farmi, što je 3,3 posto od njihova ukupnog broja u 2020. godini je imalo proizvodnju od 250 tisuća eura godišnje ili više te su zajedno činile više od pola odnosno 56,4 posto ukupne poljoprivredne gospodarske proizvodnje EU.
