PROJEKCIJE DO 2100. Europska Unija imat će 1,8 milijuna stanovnika starijih od 100 godina, a Hrvatska čak 8500 stogodišnjaka
Eurostat je objavio novo predviđanje kretanje stanovnika do 2100. godine.
Bit će nas u EU manje za 27,3 milijuna, ali će se povećati broj starijih stanovnika, uključujući i udjel žena iznad 100. godine života. Djece i mlađih od 20 godina bit će manje, kao i onih radno aktivnih, a za razliku od trenutačne situacije, kada se broj stanovnika smanjuje postupno od 55. godine života, za 78 godina bi prosjek stanovnika do 85. godine života mogao ostati relativno stabilan. Čak se predviđa da će udjel žena iznad 100. godine života činiti 0,3 posto stanovnika za razliku od sadašnjih 0,02 posto. Odnosno smanjit će se stopa nataliteta, ali i stopa smrtnosti.
Europska Unija izgubit će 27 milijuna stanovnika
Broj stanovnika u EU lani je bio prema procjeni 446,74 milijuna, a do 2.100 moglo bi ih biti 419,46 milijuna, odnosno 6 posto ili 27,3 milijuna manje. U EMU broj stanovnika bi se mogao smanjiti s 346,67 milijuna na 331,16 milijuna.
Kako se navodi, nakon pada broja stanovnika u 2020. i 2021. godini zbog utjecaja pandemije COVID-19, stanovništvo EU počelo se oporavljati tijekom 2022. Kao posljedica masovnog priljeva izbjeglica iz Ukrajine u EU zbog ruske agresije na Ukrajinu, procjenjuje se da je stanovništvo EU 1. siječnja 2023. dosegnulo 451 milijun osoba.
U Hrvatskoj je primjerice lani primijećen trend većeg broja rođene djece iz neke od zemalja izvan EU, u odnosu na godinu prije, kada ih je bilo više iz neke od zemlja članice EU. Odnosno, na promjenu trenda zasigurno je utjecao upravo priljev ukrajinskog stanovništva.
Statističari europskog statističkog zavoda predviđaju da će stanovništvo EU-a dosegnuti vrhunac od 453 milijuna ljudi 2026., prije nego što se smanji na predviđenu razinu od 420 milijuna 2100. godine.
Samo 18 posto djece i mladih, točnije 75 milijuna stanovnika do 20. godine
Udio djece i mladih (u dobi od 0 do 19 godina) u ukupnom stanovništvu mogao bi se smanjiti s 20 posto početkom 2022. na 18 % do 2100. godine, a to znači da će biti svega 75 milijuna stanovnika Europske Unije mlađih od 20 godina.
Slično tome, udio radno sposobnih osoba (u dobi 20-64 godina) u ukupnom stanovništvu EU-a predviđa se pad s 59% u 2022. na 50% u 2100. S druge strane, predviđa se povećanje udjela starijih dobnih skupina (65 ili više godina) u ukupnom stanovništvu EU-a. Očekuje se da će udio osoba u dobi između 65 i 79 godina porasti za 2 postotna boda, s 15 % na početku 2022. na 17 % u 2100. godini, a udio osoba u dobi od 80 ili više godina više nego udvostručiti. , od 6% do 15%.
Prema procjenama, 2021. godine u EU je došlo 2,3 milijuna imigranata iz zemalja koje nisu članice EU, nasuprot 1,1 milijun osoba koji su otišle iz EU.
To je znatno više od 2020. godine kada se procjenjuje da je u EU došlo 1,9 milijuna doseljenika te ih oko milijun manje odselilo iz EU. Podaci pokazuju i da je 1,4 milijuna osoba u 2021. godini migriralo iz jedne zemlje članice EU u drugu.
Podaci Eurostata pokazuju da je 2021. godine u Hrvatsku došlo 35,9 tisuća imigranata. Bolji je pokazatelj broj imigranata u odnosu na broj stanovnika. Na 1.000 stanovnika najviše ih je došlo u Luksemburg, Maltu, Cipar, Irsku, Litvu, Estoniju, Austriju… , dok je Hrvatska na sredini zanimljivih zemalja za imigrante. Najmanje ih je došlo u Slovačku, Portugal i Francusku gledajući njihov broj na 1.000 stanovnika zemlje.
Hrvatska će imati samo 2,8 milijuna stanovnika
Prema procjenama Eurostata, u Hrvatskoj će se broj stanovnika smanjiti na 2,8 milijuna osoba do 2100. godine, odnosno milijun manje nego što nas je trenutačno.
Stanovništvo nam stari kao i u ostalim dijelovima Europske Unije pa će biti samo 15 posto stanovnika s manje od 20 godina, a čak 8500 stogodišnjaka.
Blagi pad stanovnika predviđa se u Sloveniji, s 2,1 na 1,9 milijuna. Pad stanovnika prognozira se još u primjerice Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, baltičkim zemljama, Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj… U Češkoj se pak predviđa mali rast broja stanovnika, nadalje, u Belgiji, Francuskoj, Austriji, Cipru, Malti, Irsko
Lani je gotovo polovica stanovnika Luksemburga rođena izvan zemlje (49,4%), ali pretežito u nekoj drugoj zemlji EU. Slijede Malta s 23,6%, Cipar s 22,7%. Najmanji udjeli zabilježeni su u Rumunjskoj (1,7%), Poljskoj (2,5%) i Bugarskoj (3,2%), dok je Hrvatska na sredini.
Točnije, u Luksemburgu je rođeno 33,8 posto stanovnika u nekoj drugoj zemlji EU, Cipru 10,6 posto, Austriji 9,3 posto, Belgiji i Malti 7,9 posto. U Poljskoj i Litvi je bilo svega 0,6 posto stanovnika te Bugarskoj i Rumunjskoj 1 posto, rođenih u drugoj članici EU.
Na Malti je bilo čak 15,7 posto stanovnika rođenih u nekoj od zemalja izvan EU, Luksemburgu 15,6 posto, Estoniji 13,1 posto, Cipru 12,2 posto…, a najmanje ih je bilo u Rumunjskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
