TVRTKE SE NE ŽELE ZADUŽIVATI Zbog visokih kamata sve manje kredita, ECB kaže da je to dobro jer će usporiti inflaciju
Poduzeća eurozone su se u veljači 2023., izvijestila je Europska centralna banka, ponovno manje zaduživala kod banaka nego u veljači prethodne godine.
Pad je to zaduživanja tvrtki četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini kojem svjedočimo zahvaljujući monetarnom stezanju ECB-a, odnosno podizanju referentnih kamatnih stopa zbog čega dugovi poduzećima poskupljuju.
ING banka vjeruje da je rizik od recesije visok
Dok je zaduživanje poduzeća u siječnju 2023. palo 6,1 posto u odnosu na siječanj 2022. godine pad je veljači u odnosu godinu dana ranije bio neznatno manji, 5,7 posto. Pad se nastavio neznatno usporen i u kreditiranju kućanstava.
U 20 članica eurozone, prema podacima ECB-a u veljači ove godine u odnosu na prethodnu pad kredita kućanstvima iznosio je 3,2 posto, dok je pad na godišnjoj razini u siječnju bio 3,6 posto.
Analitičari Nizozemske ING banke, jedne od najvećih europskih banaka smatraju da je rizik od kontrakcije gospodarstva i dalje značajan.
Očekuju, kako su istaknuli u svojim analizama nastavaka takvog trenda jer je anketa ECB-a pokazala da će potražnja za zaduživanjem dodatno oslabiti, a kreditni uvjeti bi mogli postati stroži, na što, smatraju, mogu utjecati i nedavna globalna bankarska previranja. Analizirajući podatke ECB-a nizozemski bankovni analitičari ističu kako je zahvaljujući kamatnoj politici centralne banke u eurosustavu sve manje novca, a potpuni učinak rasta kamata koji se provodi od ljeta 2022. tek treba doći do izražaja.
Dodatno, bankovna previranja koja se još uvijek događaju oko eurozone, uz poljuljano povjerenje Deutsche banku, najvećoj njemačkoj banci vjerojatno će ugroziti gospodarsku aktivnost.
ECB nastoji u dvije godine svesti inflaciju na 2 posto
Politiku ECB-a u intervjuu za Business Post koji je Europska centralna banka prenijela na svojim internetskim stranicama branio je branio je Luis de Guindos, potpredsjednik te banke. On smatra kako europske tvrtke nemaju problema s konkurentnošću, optimističniji je po pitanju kretanja inflacije, ali rekao je i da se događaji u američkom bankarskom sustavu i Credit Suisse utjecati na gospodarstvo eurozone.
“U idućim tjednima i mjesecima treba procijeniti hoće li zbog njih doći do dodatnog pooštravanja uvjeta financiranja”, rekao je de Guindos dodajući da previranja u bankarskom sektoru dovode do dodatnog pooštravanja kreditnih standarda u eurozoni što može utjecati na gospodarstvo dovodeći do nižeg rasta i niže inflacije, no prerano mu je za davanje preciznijeg mišljenja o budućnosti.
ECB, naglasio je želi inflaciju svesti na 2 posto u razdoblju od dvije godine, pri čemu najvažnijim parametrom smatra kretanje temeljne inflacije.
Potpredsjednik ECB-a je zadovoljan padom kreditiranja poduzeća i građana jer će taj trend uz pad cijena energije i rješavanje problema uskih grla u opskrbi dovesti do usporavanja inflacije.
Banke u eurozoni su stabilne
S druge strane nije zadovoljan sa zahtjevima za rastom plaća, što pozorno prate jer rast plaća i ponovno otvaranje Kine mogu ponovno raditi pritisak na rast inflacije.
ECB je u ožujku podigao kamatnu stopu na 3,5 posto, no nemaju konkretan plan o tome kako će se dalje postaviti u kamatnoj politici jer ovise o neizvjesnom kretanju na bankarskom tržištu nakon propasti banaka u SAD-u i švicarskog Credit Suissea.
“Zauzet ćemo pristup od sastanka do sastanka”, kaže de Guindos ističući da što se tiče testiranja otpornosti na stres banaka rezultati će biti objavljeni u srpnju ove godine. De Guindos smatra da je sveukupna situacija u bankarskom sustavu europodručja mnogo je bolja nego što je bila prije deset godina u pogledu likvidnosti, kapitala i nadzora.
“Stoga vjerujemo da je sektor u cjelini otporan, zdrav i siguran. Ali ne bismo trebali biti zadovoljni”, zaključio je.
