ČETVERODNEVNI RADNI TJEDAN Eksperiment u Velikoj Britaniji pokazao da kraći tjedan znači veće zadovoljstvo radnika, manje bolovanja, a jednake prihode za tvrtke
“Manje je više”, mudrost koju ljudi nerijetko upotrebljavaju mogla bi funkcionirati i kao krilatica 4-dnevnog radnog tjedna nakon što su rezultati velikog eksperimenta u Ujedinjenom Kraljevstvu pretežno pozitivno vrednovali njegovo skraćivanje za jedan dan.
Henry Ford kratio tjedan jer je zagovarao dokolicu
Većina poslodavaca koji su između lipnja i prosinca 2022. godine sudjelovali u projektu kažu da je radna produktivnost održana, ponegdje čak i povećana, poslovni su prihodi ostali općenito isti, bilo je lakše zadržati radnike i njihova je dobrobit bila veća. Broj dana bolovanja smanjen je za 65 posto, a 71 posto zaposlenika prijavilo je kako su njihove razine sagorijevanja na poslu niže.
Od 61 tvrtke koje su sudjelovale, 56 planira nastaviti s isprobavanjem četverodnevnog tjedna, a njih 18 će usvojiti promjenu kao svoj novi standard.
Stotinu godina nakon što je američki pionir automobilske industrije Henry Ford potpirio skraćivanje radnog tjedna sa šest na pet dana britanski bi eksperiment u kojem je sudjelovalo 2 900 zaposlenika mogao potpiriti masovnije priklanjanje još jednom skraćivanju.
Ford je prije stotinu godina vjerovao i o tome je kako su zabilježili mediji govorio da je dokolica neizostavan sastojak rastućeg potrošačkog tržišta. Radni ljudi, smatrao je Ford trebaju imati dovoljno slobodnog vremena da nađu upotrebu za potrošačke proizvode, uključujući automobile.
Španjolski pokušaj nije uspio jer su nudili manju plaću
Baš kao što je Ford tada zagovarao ispunjavanje norme u pet dana umjesto u šest te podnošenje čak i gubitaka radi poticanja potrošačkog tržišta s ciljem dugoročne dobiti tako je i suvremeni britanski eksperiment proveden na sličan način. Radnici su dobili 100 posto plaće za odrađenih 80 posto prethodnih radnih sati uz obvezu da očuvaju 100 posto ranije produktivnosti.
Jednostavnije rečeno, od radnika se tražilo da sav svoj posao obave u manje sati, a od poslodavaca da im ne dodaju još posla već da im skrate tjedan za jedan radni dan. Britanski je eksperiment zato za razliku od onog u Španjolskoj uspio. U Španjolskoj su radnike pozivali da se priključe eksperimentu, ali tako da prihvate manju plaću za manje rada što su oni očekivano odbili.
No, kad jednom okuse 4 dnevni radni tjedan radnici ne žele natrag. Istraživače američkog Boston Colledgea te europskih Sveučilišta u Dublinu i Sveučilišta Cambridge u jednom je eksperimentu 4 – dnevnog radnog tjedan provedenog u SAD-u i Irskoj između ostalog zanimalo i za kakvu plaću bi se radnici vratili na petodnevni radni tjedan. Čak 42 posto ispitanika je reklo da bi im za povratak na petodnevni radni tjedan trebalo podići plaću između 26 i 50 posto, a 13 posto njih da ne postoji taj novac zbog kojeg bi se odrekli četverodnevnog radnog tjedna.
Čak 71 posto Nijemaca želi raditi kraće
Trenutačno, u eurozoni ni jedna od zemalja članica ne primjenjuje radni tjedan organiziran u samo četiri dana, no kompanije mogu odabrati pojedinačno tako organizirati svoje radno vrijeme. U Hrvatskoj se mora odraditi radni tjedan od 40 sati bilo da ga se organizira u 4 dana ili u pet dana, dok su se Belgijanci izborili da mogu raditi manje sati u tjednu za istu plaću.
U Njemačkoj, kao zemlji s jednim od najkraćih prosječnih radnih tjedana u EU od 34,2 sata prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma sa skraćivanjem tjedna eksperimentiraju start-up tvrtke, ali sindikati zagovaraju kraći radni tjedan pozivajući se na istraživanja u kojima je 71 posto ispitanika reklo da žele raditi samo četiri dana u tjednu.
Nešto više od tri četvrtine ispitanih reklo je da podržava vladino istraživanje mogućnosti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna. Među poslodavcima to je podržalo više od 66 posto. Znatna većina (75 posto) vjeruje da bi četverodnevni radni tjedan bio poželjan za zaposlenike, a većina (59 posto) smatra da bi to trebalo biti ostvarivo i za poslodavce. Gotovo polovica poslodavaca (46 posto) rekla je da probni četverodnevni radni tjedan na vlastitom radnom mjestu vidi kao “izvediv”. No, hoće li takva mjera biti realizirana ili o kojoj će se raspravljati, tek će se vidjeti. Zasad uglavnom manji start-upovi eksperimentiraju s kraćim radnim tjednom.
Europska komisija drži da kraći radni tjedan čuva okoliš
Europska komisija pak je objavila kako 4 – dnevni radni tjedan na osnovu do sada provedenih istraživanja poboljšava produktivnost, mentalno zdravlje, blagostanje i zadovoljstvo zaposlenika te što je u svjetlu klimatskih promjena možda i najzanimljivije – pomaže zaštiti okoliša.
– Mnoga su istraživanja pokazala da kad zaposlenici rade manje dana, oni su više motivirani za rad te se mogu usredotočiti i učinkovitije upravljati svojim vremenom. Savršen primjer toga je eksperiment Microsoft Japan iz 2019., koji je pokazao povećanje produktivnosti i zadovoljstva zaposlenika od 40 posto – navodi Europska komisija na svojim službenim stranicama gdje stoji i kako su zaposlenici u pilot studiji na Islandu prijavili manje stresa i manje slučajeva sagorijevanja na poslu na kojem su bili sretniji i energičniji. Gotovo 90% islandske populacije ima skraćeno radno vrijeme ili slične fleksibilne opcije.
Za razliku od Forda koji je poticao skraćivanje radnog tjedna sa šest na pet dana kako bi višak slobodnog vremena doveo do povećanja potrošnje, danas se govori o potrebi ljudi da provode više vremena s prijateljima i obitelji te u konačnici povećati lojalnost zaposlenika kompaniji.
Povećava se i lojalnost zaposlenika tvrtki u kojoj rade
Svi ovi, takozvani meki razlozi mogu, ali i ne moraju leći na plodno tlo donositelja odluka, no što se više bude približavala 2050. godina u kojoj EU želi u iskorijeniti emisiju stakleničkih plinova, te što se više bude govorilo o potrebi štednje energije i četverodnevni radni tjedan će postajati sve češća tema u EU.
Među učincima mu je i štednja na gorivu i troškovima putovanja na posao kao i smanjivanje ugljičnog otiska.
Eksperiment Microsofta u Japanu iz 2019. pokazao je kako 4 dnevni radni tjedan dovodi do smanjivanja potrošnje električne energije za četvrtinu, a u studiji Henley Business School-a iz 2012. procijenjeno je da bi četverodnevni radni tjedan doveo do toga da zaposlenici svaki tjedan voze oko 900 kilometara manje.
Ciljevi EU koji se odnose na suzbijanje klimatskih promjena mogli bi zaigrati aktivniju ulogu u promicanju 4 dnevnog radnog tjedna baš kao što je dokolica tu ulogu odigrala Henryju Fordu.
