RAZLOG ČEŠĆI OD SKUPE ENERGIJE Tvrtke ne ulažu zbog nedostatka radnika s potrebnim vještinama
Čak 85 posto europskih kompanija navelo je nedostupnost osoblja s pravim vještinama kao prepreku ulaganjima u velikom istraživanju Europske investicijske banke za 2022./2023. godinu pod naslovom Otpornost i obnova u Europi koje je provedeno anketiranjem 13 tisuća tvrtki u Europskoj uniji, a objavljeno je krajem veljače 2023. godine.
Ulagači se boje i skupe energije
Manjak pravih ljudi tako je postao češće navođena kočnica za ulaganja od troškova na energiju koju preprekom smatra 82 posto poduzeća u EU. No, u 2022. godini u odnosu na prethodno istraživanje zabrinutost kompanija zbog učinka visokih troškova energije na investicije značajno se povećala.
Godinu ranije visoke cijene energije brinule su 64 posto tvrtki. Cijena energije više brine tvrtke u Grčkoj 96 posto nego u Finskoj, 63 posto. Neizvjesnost u pogledu budućnosti koči ulaganja za 78 posto poduzeća.
Ovisno o veličini kompanije drugačije rangiraju važnost prepreka za ulaganja. Veće tvrtke više zabrinute oko dostupnosti osoblja s pravim vještinama nego manje tvrtke, dok u manjim tvrtkama više brinu zbog neizvjesne budućnosti. Troškovi energije jednako brinu i velike i male tvrtke.
Europska investicijska banka poduzeća je anketirala između travnja i srpnja 2022. godine i njihovi odgovori tada odražavaju veliki strah za budućnost.
Pred prošlo ljeti tvrtke su, kako su rekli EIB-u predviđale veliko pogoršanje gospodarske klime u razdoblju od narednih 12 mjeseci smatrajući da bi im se mogla ponoviti 2020. godina u kojoj je gospodarstvo snažno palo zbog pandemijskog lockdown-a. Više je poduzeća očekivalo pogoršavanje u dostupnosti vanjskog financiranja, pri čemu su europske tvrtke bile pesimističnije od američkih.
Pandemija i rat u Ukrajini te rast kamata otežao ulaganja
Europska investicijska banka u svojem novom izvješću ističe kako se korporativna ulaganja suočavaju s velikim međusobno povezanim preprekama, a glavni među njima su nagli porast troškova zaduživanja i poremećaji uzrokovani ratom u Ukrajini, uključujući energetski šok, veliku neizvjesnost i poremećaje u trgovini.
Tvrtke su pogođene prvo rastom inflacije, a potom njome uzrokovanim zaoštravanjem monetarne politike zbog čega su pooštreni kreditni standardi.
“Ne smije se dopustiti da povećana neizvjesnost uzrokuje financijsku fragmentaciju među zemljama Europske unije. Krediti moraju nastaviti teći između zemalja, a održavanje povjerenja u integritet zajedničkog tržišta ključno je za sprječavanje presušivanja likvidnosti i izvora financiranja u mnogim regijama”, stoji u EIB-ovu istraživanju.
Europska investicijska banka smatra kako bi EU želi li održati investicijski zamah trebala napredovati u integraciji svojeg financijskog sustava što joj jedino može omogućiti potrebnu razinu ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Tvrtke koje su primale potpore više su ulagale
EIB je u izvješću zabilježio i kako je svako deseto europsko poduzeće još i sredinom 2022. godine primalo potporu ili neku vrstu pomoći povezanu s pandemijom. No, na osnovu analize stanja u različitim gospodarskim sektorima mišljenja su da javna potpora nije bila preobilna i nema dokaza da je novac poreznih obveznika spasio loše tvrtke od propasti niti da je zbog intervencije politike smanjena produktivnost.
Dapače, prema rezultatima EIB-ova istraživanja tvrtke koje su imale koristi od potpore politike javnim novcem imale su tendenciju povećanja ulaganja u većoj mjeri. U većini gospodarskih sektora veća je vjerojatnost da će poduzeća koja su imala koristi od potpore politike ubrzati ulaganja u odnosu na ona koja nisu primila potporu.
Međutim, kako upozoravaju u EIB-u pandemija je u nasljeđe ostavila visokozadužene tvrtke koje ne izgledaju sve jednako pa je važno poboljšati postupke stečaja i restrukturiranja te povećati napore za prikupljanje podataka u stvarnom vremenu o bilancama tvrtki kako bi se fiskalna politika bolje usmjerila na održive tvrtke.
No, na pitanje hoćemo li se gospodarstvo ikad vratiti na ono prije pandemije i rata u izvješću EIB-a stoji stav znanstvenika koji su gledajući anatomiju velikih gospodarskih padova zaključili kako se gospodarstva skupljaju tijekom tih padova i oporavljaju u godinama koje slijede međutim, prosječni skok ne premašuje stope gospodarskog rasta zabilježene prije pada pa je rezultat uvijek pomak ekonomske razine aktivnosti – prema dolje.
