EUROPSKI NOVAC: Hrvatskoj u NPOO programu odobreno 6,3 milijarde eura, a to je 1466 eura po stanovniku
Hrvatskoj su kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava uz mogućnost povlačenja 3,6 milijardi eura zajmova.
U odnosu na BDP, EU prosjek ukupno raspoloživog novca za sve države je 3,7 posto, a u Hrvatskoj je to visokih 12 posto! EU prosjek raspoloživih sredstava po stanovniku je 717 eura, a kod nas je to 1.466 eura.
Za vrtiće i škole gotovo pet milijardi kuna
Do 2026. bit će uplaćeno spomenutih 6,3 milijarde eura, odnosno oko 47,5 milijardi kuna, a imat ćemo priliku sa 4,4 milijarde kuna obnoviti i energetski obnoviti zgrade oštećene u potresu u Zagrebu i Banovini.
Čak tri milijarde kuna možemo investirati u javnu odvodnju otpadnih voda, 1 milijardu uložiti u javnu vodoopskrbu, sa 1,1 milijardom kuna smanjiti odlaganje otpada. Odobreno je i 1,6 milijardi kuna za predškolske ustanove, 2,3 milijarde kuna u osnovne i srednje škole, te nadalje u turizam, logističko distributivne centre za voće i povrće, nabavu vozila na alternativni pogon, centre za starije osobe i energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.
Kroz EU mehanizam za oporavak i otpornost Hrvatska ima na raspolaganju najveći iznos sredstava u odnosu na BDP među svim članicama EU, pa tako i eurozone, dok je po visini bespovratnih sredstva po stanovniku druga, nakon Grčke.
Također, u našoj zemlji tolika sredstva imaju i veći učinak na BDP, u razdoblju ove i sljedeće godine, prema procjeni za čak 1,4 postotna boda, a u ostalima prosječno oko 0,3 postotna boda.
Grčka dobila 1500 eura po stanovniku
Od zemalja eurozone, kroz NPOO najviše na raspolaganju u odnosu na BDP ima Grčka, blizu 9 posto, Portugal, Slovačka i Latvija 6 posto, Litva 5 posto, Španjolska i Cipar nešto manje, Italija i Estonija oko 3,5 posto BDP-a, Slovenija nešto iznad 3 posto, Francuska oko 1,5 posto BDP-a, isto kao i Malta, Belgija nešto iznad 1 posto, Finska 1 posto, a ispod 1 posto svojih BDP-a sredstva su dobile Austrija, Nizozemska, Njemačka, Irska i Luksemburg.
Grčkoj je najviše odobreno u odnosu na broj stanovnika, nešto više od 1.500 eura. Od ostalih članica eurozone slijedi Portugal s oko 1.300 eura odobrenih po stanovniku, Španjolska 1.250 eura, Italija, Cipar i Slovačka blizu1.100 eura, Latvija blizu 1.000 eura po stanovniku, Litva oko 850 eura, Estonija nešto više od 750 eura po stanovniku, nešto manje od toga Slovenija, Francuska oko 600 eura, a do 250 eura Finska, Belgija, Nizozemska, Austrija, Malta, Irska, Njemačka i Luksemburg.
Hrvatska već dobila predujam
Tako će Hrvatska kao nova članica eurozone u stvari biti u samom vrhu po sredstvima koji su nam kroz NPOO na raspolaganju.
U rujnu smo već dobili predujam od 818 milijuna eura, krajem prošle godine krenuli su prvi natječaji iz energetske efikasnosti u industriji za 75 tvrtki te projekti vodoopskrbe, a ujedno smo ispunili i sva 34 reformska indikatora iz NPOO-a.
U ožujku je poslan zahtjev za isplatu prve rate u iznosu od 700 milijuna eura, koji bi trebali sjesti u lipnju, početkom travnja raspisan je natječaj vrijedan 821 milijuna kuna, za komercijalizaciju inovacija, potpore za novoosnovane tvrtke, energetsku obnovu višestambenih zgrada, a prije koji dan 1,22 milijardi kuna vrijedan natječaj za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje vrtića.
