NOVO DIZANJE KAMATE ECB digao kamate na 3,5 posto, ne obaziru se na krizu u bankama
Upravno vijeće Europske središnje banke povećalo je kamatu za novih 50 baznih bodova, opet u cilju obuzdavanja inflacije. Pa će tako kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznositi 3,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 % a kamatna stopa na novčani depozit 3,00 %. Povećanja će se primijeniti od 22. ožujka 2023. godine.
SAD će usporiti dizanje kamata
I dok je ECB odlučio povećati kamatu za 0,5 postotnih bodova, najave iz SAD-a pokazuju da bi rast kamate mogao biti manji od očekivanih 50 postotnih bodova, zbog uzdrmanog bankarskog tržišta.
Trenutačno su na europskom tržištu u fokusu zbivanja sa švicarskom bankom Credit Suisse, a već su procurile informacije iz Reutersa kako je ECB kontaktirao sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitao izloženost banci. Wall Street Journal prvi je u srijedu izvijestio da supervizori ECB-a istražuju financijske veze između Credit Suissea i banaka eurozone.
Danas je iznesena informacija kako su španjolske banke znatno smanjile izloženost švicarskoj banci u proteklih godinu i pol dana, na manje od milijardu eura.
U poslovnom izvješću za 2022. godinu Credit Suisse navodi da interna kontrola financijskog izvješćivanja u prethodne dvije godine kao ni kontrola i postupci nisu bili efikasni te je to dovelo do korekcija konsolidiranih izvješća za tri godine zaključno s 31. prosinca 2021., a izvješće sa lanjsku godinu je banka odgodila.
Credit Suisse planira posuditi 50 milijardi franaka
Plan banke je posuditi od Švicarske središnje banke 50 milijardi franaka (51,4 milijarde eura) kako bi osigurala likvidnost nakon uskraćene podrške najvećeg dioničara što je i izazvalo velik pad njezinih dionica. Nakon najave o posudbi novca od središnje banke došlo je i do oporavka vrijednosti dionice.
Problem sa švicarskom bankom dogodio se je tjedan dana nakon sloma Silicon Valley Banka i Signature Banka na američkom tržištu.
I dok bi zbog toga FED mogao biti oprezan u daljnjem povećanju kamata, kako se najavljuje, ECB je u skladu s najavama povećao kamatu na 3 posto. Kako objašnjavaju, predviđa se da će inflacija još dugo ostati visoka.
Upravno vijeće pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spremno je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju, navode i poručuju da je bankarski sektor europodručja otporan. Banka, kažu, raspolaže instrumentima politike kojima može pružiti potporu u likvidnosti financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike.
I ove godine visoka stopa inflacije
Nove makroekonomske projekcije stručnjaka ECB‑a dovršene su početkom ožujka, prije pojave novih napetosti na financijskim tržištima.
No i bez njih, kretanje ukupne inflacije u osnovnom scenariju već je revidirano naniže.
Stručnjaci ECB‑a sada predviđaju da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 % u 2023., 2,9 % u 2024. i 2,1 % u 2025. godine. Inflacija bez energije i hrane nastavila je rasti u veljači i stručnjaci središnje banke očekuju da će u 2023. godine u prosjeku iznositi 4,6 %, što je više nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca. Predviđa se da će se potom smanjiti na 2,5 % u 2024. te na 2,2 % u 2025., kako budu slabjeli pritisci na rast proizišli iz prošlih šokova na strani ponude i ponovnog otvaranja gospodarstva te kako se bude povećavao nepovoljan utjecaj pooštravanja monetarne politike na potražnju.
Osnovne projekcije rasta za 2023. revidirane su naviše na prosječnu stopu od 1 % zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okružju. Stručnjaci ECB‑a očekuju da će se rast potom nastaviti povećavati, i to do stope od 1,6 % u 2024. i 2025., čemu će pridonijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. No povećanje stope rasta u 2024. i 2025. slabije je nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca zbog pooštravanja monetarne politike.
