NIJE PALA Inflacija ponovno raste u Francuskoj i Španjolskoj, može li Hrvatska izbjeći novi rast cijena hrane
Iako su ekonomisti u anketi za Reuters očekivali da će francuska inflacija u veljači stagnirati na siječanjskih 7 posto ona je narasla na 7,2 posto pa je među posljednjima i Francuska jedna od najmoćnijih članica EU zabilježila rekordnu inflaciju otkad je 1999. godine uveden euro.
Raste cijena hrane u Francuskoj
Poskupljenja se najviše odnose na hranu i usluge, a nizozemski analitičari očekuju daljnji rast cijena hrane u Francuskoj od 10 posto nakon predproljetnog dovršetka pregovora između supermarketa i dobavljača zahvaljujući čemu bi uz očekivani rast cijena energije inflacija u Francuskoj ove godine čak mogla biti viša nego lani.
U rastu cijena ne zaostaje ni Španjolska gdje je inflacija u veljači ubrzala na 6,1 posto u odnosu na 5,9 posto iz siječnja iako su ekonomisti očekivali da će pasti na 5,5 posto.
Financial Times je zabilježio kako su zbog toga pale cijene europskih državnih obveznica, a prinos na njemačku dvogodišnju obveznicu porastao je na 3,15 posto što je najviša razina od financijske krize iz 2008. godine.
Inflacija u eurozoni mogla bi se, pribojavaju se ekonomisti pokazati upornijom nego što se očekivalo, a politika podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) dugotrajnijom nego što se planiralo.
Kamata raste na 4 posto
Do kraja ove godine referentna kamata ECB-a koja se odnosi i na Hrvatsku otkad je uvela euro mogla bi doseći razinu nešto ispod 4 posto. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane za Reuters je pojasnio kako će kamate ostati visoke sve dok u središnjici bake ne primijete usporavanje rasta cijena roba i usluga posebice energije i hrane. Tek kad to usporavanje bude očito može se očekivati preokret i politici podizanja kamatnih stopa.
No, ECB je izgleda jednako odlučna u zadržavaju svoje politike podizanja kamatnih stopa koliko je bila neodlučna kada je tu praksu pred lanjsko ljeto trebalo započeti. Lane je naime za Reuters naglasio kako će prije smanjivanja kamatnih stopa i nakon što usporavanja rasta cijena proći “priličan broj kvartala”.
Dodatnu zabrinutost stvara i činjenica da je rast cijena u Španjolskoj zemlji u kojoj je inflacija usporavala nekoliko mjeseci zaredom zapravo iznenađujući.
Španjolska smanjila poreze na hranu za 10 milijardi eura
Španjolska je Vlada paketom mjera rasteretila gospodarstvo poreza u vrijednosti od 10 milijardi eura, a značajan dio toga odnosi se na porez na hranu.
Stoga očekuju i da će cijene hrane padati zato što zbog smanjenja poreza padaju troškovi koji utječu na njezinu proizvodnju. Inflacija u Njemačkoj je ostala stabilna, u veljaču i odnosu na siječanj no analitičari nizozemske ING banke upozoravaju da na njemačku inflaciju utječu dva suprotna pokretača. Jedan su niže cijene energije nego su bile očekivane koje bi mogle sniziti ukupnu inflaciju, no drugi pokretač su prodajne cijene u uslugama koje su na povijesno najvišim razinama. Doda li se tome rast plaća koji se očekuje da će biti 5 posto ili više inflacija bi mogla ostati tvrdoglavo visoka.
U ING banci se pribojavaju da bi ono što je počelo kao inflacija potaknuta ponudom mnogo prerasti u inflaciju potaknutu potražnjom i to ne samo u Njemačkoj nego i šire u eurozoni.
U ovakvom europskom kontekstu hrvatski su građani upisali milijardu eura ulaganja u prvu domaću narodnu obveznicu uz prinos od 3,25 posto, i upozorenje da bi cijena obveznica mogla padati pa ih kako bi na njima zaradili građani trebaju držati do dospijeća, a to je za dvije godine.
Istovremeno, najavljen je novi rast cijena hrane u hrvatskoj maloprodaji od ožujka koji se više ne povezuje s prelaskom s kune na euro pa će svi oni koji su od straha pred kaznama državnog inspektorata tijekom siječnja vraćali svoje cijene na prosinačke sada dobiti zeleno svjetlo a njihov rast bez kazne.
