ŠTO SE DOGAĐA SA CIJENAMA Plin i struja jeftiniji pa cijene sporije rastu. Osjećate li olakšanje?
Prema prvim podacima DZS-a inflacija je u odnosu na prosinac ostala u siječnju nepromijenjena, na godišnjoj razini je u padu i iznosi 12,7 posto. Prosječna inflacija za eurozonu je na mjesečnoj razini također u padu, s 9,2 na 8,5 posto u siječnju, pokazuju prvi podaci Eurostata.
Inflacija je usporila u odnosu na prosinac kada je iznosila 13,1 posto, što je jači pad u odnosu na očekivanja analitičara.
Inflacija sada 12,7 posto
Kod nas je inflacija i dalje veća od prosjeka svih država članica eurozone, ali pokazuje trend usporavanja, a i ostavljamo iza nas četiri zemlje koje su u siječnju imale veću inflaciju.
Kako navode u DZS, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u siječnju 2023. u odnosu na siječanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 12,7%, dok su u odnosu na prosinac 2022. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku ostale na istoj razini.
Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa promjene za skupinu koja obuhvaća hranu, piće i duhan iznosi 15,4%, za skupinu Energija iznosi 13,8%, za skupinu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije iznosi 12,1% te za skupinu Usluge iznosi 9,3%. HUP-ov glavni analitičar, Hrvoje Stojić ističe da iako prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3% znatno je slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim. Ipak upozorava da je došlo do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1% mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.
Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za skupinu Hrana, piće i duhan, za 1,3%, te za skupinu Usluge, za 1,1%, dok je za skupinu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije procijenjen pad stope za 2,1% te za skupinu Energija, za 1,0%.
U DZS-u navode i da će se konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u siječnju 2023. prema klasifikaciji ECOICOP objaviti 23. veljače.
Tinjajuća energetska kriza
“Nakon prosječnih 10,8% u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5%. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima zahvaljujući
slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude). I dalje je prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje višestruko iznad razina prije 2021. godine., što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu”, upozorava Stojić.
U eurozoni očekivana inflacija u siječnju je 8,5 posto, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u prosincu, objavio je Eurostat.
Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, energija prema prvim podacima ima najvišu godišnju stopu rasta u siječnju (17,2 %, u usporedbi s rastom od 25,5 % u prosincu), a slijede hrana, alkohol i duhan (14,1 %, u usporedbi s 13,8 % u prosincu ), industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (6,9 %, u usporedbi sa 6,4 % u prosincu) i usluge (4,2 %, u usporedbi s 4,4 % u prosincu).
Vidljivo je da je kod nas najveće odstupanje po visini inflacije u siječnju u odnosu na eurozonu kod usluga, koje imaju više nego dvostruki postotak rasta (kod nas je rast na godišnjoj razini 9,3 posto, dok je prosjek eurozone 4,2 posto).
I ovu godinu najviše godišnje stope inflacije imale su baltičke zemlje, a predvodi Latvija gdje je iznosila 21,6 posto. Slijede Estonija i Litva sa stopama inflacije od 18,8 odnosno 18,4 posto.
Diže li sutra ECB kamatu četvrti put zaredom?
Dvoznamenkastu stopu inflacije, mjerenu HICP-om, zabilježile su u siječnju i Slovačka, od 14,9 posto i Hrvatska, 12,5 posto, kažu podaci Eurostata. Slijedi Austrija sa stopom od 11,5 posto te Italija s 10,9 posto, pokazuju podaci Eurostata. Podataka za Njemačku i Sloveniju nema. U odnosu na prosinac, najviše su porasle cijene u Slovačkoj, za 2,7 posto. Ukupno je 7 zemalja prema podacima Eurostata imalo rast, a među njima i Hrvatska, za 0,2 posto.
Kako navodi Eurostat, u pogledu očekivanih pondera za 2023., usluge su najveća komponenta, čineći oko 43,5 % konačne novčane potrošnje kućanstava u europodručju. Slijede neenergetski industrijski proizvodi s oko 26,2 %.
Očekuje se da će hrana, alkohol i duhan te energija činiti 19,9 % odnosno 10,3 % potrošnje. Iako zajedno čine manje od jedne trećine rashoda europodručja, mogu imati značajan utjecaj na ukupnu inflaciju budući da njihove cijene znatno više fluktuiraju od ostalih komponenti, kažu u Eurostatu.
Stojić ističe i da je inflacija i dalje daleko od proklamiranog cilja od 2 posto te da je zbog toga za očekivati daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB pa sve do 3,50% do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem, zaključuje Stojić.
