ZEMLJA ZA STARCE Prosječni stanovnik Europske Unije ima 44,4 godine, a u Hrvatskoj nas je pola starije od 45 godina
Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, na početku 2022. godine srednja dob stanovništva EU-a dosegnula je 44,4 godine, 0,3 godine više nego 2021. Odnosno, polovica stanovništva bila je mlađa od 44,4 godine, a druga polovica starija.
U deset godina Hrvati ostarjeli 3,2 godine
U deset godina prosječna dob porasla je za 2,5 godine, u prosjeku godišnje za 0,25 godina. Najmlađe je stanovništvo na Cipru, gdje je prosjek dobi stanovništva 38,3 godine, zatim 38,8 godina je prosječna dob u Irskoj i 39,7 u Luksemburgu do čak 48 godina u Italiji, 46,8 u Portugalu i 46,1 u Grčkoj koje su na vrhu ljestvice.
Ukupno je 18 zemalja EU-a bilo lani ispod prosječne dobi u EU-u. U Hrvatskoj je prosječna dob nešto iznad prosjeka EU, 2012. je iznosila 42 godine, a kako kažu podaci Eurostata, u 10 godina srednja dob povećana je u Hrvatskoj za 3,2 godine na čak 45,2 godine.
Prema posljednjim službenim podacima DZS-a najniži prosjek godina bio je u Međimurskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U deset godina prosječna starost je porasla u svim članicama EU osim u Švedskoj, gdje se je prosjek godina smanjio, s 40,8 godina 2012. na 40,7 godina 2022. godine.
Portugalci za deset godina ostarjeli gotovo pet godina
Na Malti nije bilo promjene u srednjoj dobi između 2012. i 2022. i ostala je na 40,4 godine. U pet zemalja EU-a prosječna dob stanovništva porasla je u 10 godina za 4 ili više godina. Srednja dob u Portugalu najviše je porasla među zemljama EU-a (+4,7 godina), a slijede Španjolska (+4,3), Grčka i Slovačka (obje +4,1) te Italija (+4).
U odnosu na 2021. godinu prosječna dob porasla je u 24 zemlje EU, a najviše u Grčkoj, za 0,6 godina i Češkoj za 0,5 godina. Smanjila se je u Njemačkoj za 0,1 godinu, dok je u Austriji i Nizozemskoj ostala ista.
Uz primjetno starenje stanovništva, porastao je u 2022. i omjer ovisnosti o starijoj dobi u EU-u, definiran kao omjer broja starijih osoba (u dobi od 65 godina i više) u usporedbi s brojem osoba u radnoj dobi (15-64 godine).
Ovisnosti o starijoj dobi 33 posto
Omjer ovisnosti u starijoj dobi u EU-u iznosio je 33 % u 2022. godini, pokazuju podaci Eurostata, odnosno 0,5 postotnih bodova više nego 2021., što ukazuje na nastavak uzlaznog trenda. Od 2012. godine kada je iznosio 27,1% pokazatelj ovisnosti o starijoj dobi porastao za 5,9 postotnih bodova.
Iako je različit po zemljama, ipak je svugdje veći od 20 posto. Najviši omjeri zabilježeni su u Italiji (37,5%), Finskoj (37,4%) i Portugalu (37,2%), a najniži u Luksemburgu (21,3%), Irskoj (23,1%) i Cipru (24,5%). S preko 35 posto omjer ovisnosti o starijoj dobi imale su lani još Grčka i Hrvatska, a sve ostale zemlje manje od 35 posto. U usporedbi s desetljećem prije, najveći porast omjera bio je u Finskoj (+9,7 postotnih bodova), Poljskoj (+9,6 p.b.) i Češkoj (+9,2 p.b.), a najmanji u Luksemburgu (+1 p.b.), Austriji (+3,1 p.b.) ) i Njemačka (+3,3 boda).
