Hrvatska i Grčka jedine dvije zemlje Europske unije sa značajnim povećanjem rizika od siromaštva
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta tijekom 2022. godine u Europskoj uniji nakon pokretanja ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine zaposlenost je nastavila rasti, a razina siromaštva i socijalne isključenosti ostala je općenito stabilna na razini EU-a, stoji u izvješću Odbora za socijalnu zaštitu EU koje se bavi ispitivanjem socijalnih uvjeta i politika socijalne zaštite u članicama EU.
Unatoč rekordnoj inflaciji siromaštva manje u Estoniji
U riziku od siromaštva 2022. godine bilo je 21,6 posto Europljana, što je u usporedbi s 21,7 posto godinu ranije stabilno unatoč tome što je rast cijena nepovoljno utjecao na kupovnu moć kućanstava, a posebno obitelji s nižim primanjima.
Izuzetak su samo Grčka i Hrvatska, jedine dvije članice u kojima je statistika Europske unije zabilježila značajno povećanje rizika od siromaštva. Taj je rizik pak značajno pao u Italiji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Uzmemo li u obzir da se izvješće temelji na nominalnim vrijednostima raspoloživog dohotka i ne uzima u obzir kupovnu moć, moguće je da je stanje u Hrvatskoj i nepovoljnije zbog visokih razina inflacije u segmentu hrane.
U izvješću se ističe kako na razini EU povećanje raspoloživog dohotka podupire pozitivna evolucija tržišta rada i nekoliko mjera dohodovne potpore kako bi se ublažio utjecaj inflacije, posebno kako bi se pomoglo kućanstvima s niskim primanjima.
Procjenjuje se da je inflacija dovela do smanjenja srednjeg raspoloživog dohotka u EU-u od 1,9 posto u realnom iznosu u 2022. Na razini zemlje, najveće smanjenje procijenjeno je u Estoniji, Latviji, Nizozemskoj, Danskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Hrvatske i zaposlene žene u Hrvatskoj u boljem položaju od prosjeka EU
Izvješće se bavi i svakom zemljom pojedinačno ističući što joj je glavni društveni izazov kad je riječ o učinkovitosti socijalne zaštite.
U Belgiji su tako djeca iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja suočena s visokim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, no također se ističe da su novčana davanja države s ciljem da se taj problem premosti veća od prosjeka EU.
Slično je stanje i u Francuskoj u kojoj su prema izvješću djeca iz obitelji s nepovoljnim socioekonomskim statusom suočena s visokim rizikom od nejednakih mogućnosti.
Za Grčku se ističe kako je učinak novčanih transfera osim mirovina s ciljem smanjivanja dječjeg siromaštva lošiji od EU prosjeka, i značajno lošiji u segmentu smanjivanja siromaštva kod radnika svih dobnih skupina. Slično je ocjenjeno stanje i u Španjolskoj gdje je veći problem borba za suzbijanjem siromaštva djece.
Izazov za Hrvatsku je to što je utjecaj socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje dječjeg siromaštva lošiji od prosjeka EU, djeca iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja suočena su s visokim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, nezaposleni su u većem riziku od siromaštva nego u EU, odnosno za Hrvatsku su kad je riječ o siromaštvu izazovi višestruki. Utješno može zvučati to što su zaposlene žene kad je riječ siromaštvu u puno boljem položaju nego prosječno u EU.
Italiju pritišće dugotrajna nezaposlenost građana
Za Portugal je zanimljivo istaknuti kako je siromaštvo zaposlenih općenito i za žene gore od prosjeka EU, dok je za muškarce oko prosjeka EU, ali pokazuje znatan negativan razvoj.
Dok je za Hrvatsku istaknuto kako minimalni dohodak nema dovoljan obuhvat, za Portugal se ističe kako je minimalni dohodak prenizak, sigurnost stanovanja posebno za starije od 65 godina izrazito ispod prosjeka EU. U Rumunjskoj je pristup socijalnoj zaštiti ograničen, posebno za radnike bez standardnog ugovora o radu, praćen je siromaštvom zaposlenih muškaraca i ukupnog stanovništva koje je znatno gore od prosjeka EU-a.
Glavni prigovor za Italiju je veća dugotrajna nezaposlenost nego što je prosječna u Uniji, no tješe neki pozitivni pomaci. U Nizozemskoj u kojoj je stanje ocjenjeno relativno povoljno prema izvješću postoje praznine u pristupu odgovarajućoj socijalnoj zaštiti posebice za samozaposlene.
Izazov koji se navodi za Sloveniju nešto je drugačiji od drugih, pa se ističe kako su djeca iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja, točnije ona s niskoobrazovanim roditeljima suočena s većim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti od ostalih.
