EU ZAOSTAJE U DIGITALIZACIJI: Čak 63 posto Hrvata posjeduje digitalne vještine; bolji smo od Nijemaca, Francuza i Talijana
Hrvati su digitalno vještiji od prosjeka građana Europske unije, pokazalo je posljednje istraživanje Eurostata prema kojem 63 posto hrvatskih građana ima osnovne digitalne vještine, dok je u 27 članica EU digitalno vješto 54 posto građana.
Najspremniji za digitalizaciju Nizozemci i Finci
Osnovne digitalne vještine posjeduje najviše Nizozemaca i Finaca, njih 79 posto, potom Iraca 70 posto, Danaca 69, Šveđana 67 posto te Španjolaca i Luksemburžana 64 posto.
Austrijanci su na istom udjelu digitalno vještih kao i Hrvati, dok su Francuzi nešto lošiji sa 62 posto digitalno vještih građana. Na dnu ljestvice su Bugari jer osnovne digitalne vještine posjeduje samo 31 posto građana. Oni odskaču od sviju ostalih jer im na dnu ljestvice društvo prave Poljaci s 46 posto digitalno vještih građana i Talijani s 46 posto.
Nijemci su s 49 posto digitalno vještih lošiji od Slovenaca kojih 50 posto posjeduje osnovne digitalne vještine. Među članicama EU s najvećim brojem stanovnika prosjek Unije u digitalnim vještinama ponajviše kvare Njemačka, Italija i Poljska. Prema planu Europske komisije iznesenom u dokumentu Digitalni kompas cilj je da 80 posto građana EU savlada osnovne digitalne vještine što znači da je Unija osam godina do roka u kojem cilj želi postići značajnih 26 postotnih bodova udaljena od njega.
Samo 20 posto zaposlenih u ICT sektoru su žene
Unija je daleko od cilja i kad je riječ o broju zaposlenih na poslovima informacijsko komunikacijskih specijalista. Tijekom 2021 u EU je na takvim poslovima radilo devet milijuna ljudi, a za osam godina bi se kako bi cilj bio ispunjen trebalo zaposliti još 11 milijuna radnika na takvim poslovima. Iako njihov broj u posljednjem desetljeću raste, žene čine samo petinu zaposlenih u ICT sektoru.
U poslovnom sektoru EU kroz digitalnu transformaciju želi postići da tri od četiri EU kompanije koriste usluge računarstva u oblaku (cloud computing), big data baze i umjetnu inteligenciju, te da 90 posto malih i srednjih poduzeća budu barem na srednjoj razini upotrebe digitalnih rješenja.
Naime, samo 41 posto tvrtki u EU 2021. godine prijavilo da su kupili usluge računarstva u oblaku, a 8 posto tvrtki prijavilo je korištenje nekog oblika umjetne inteligencije. Takav rezultat je za 34 odnosno za 67 postotnih bodova niži od ciljeva postavljenih za 2030. godinu.
Dvije trećine naseljenih područja pokriveno s 5G signalom
U 2020. godini 14 posto poduzeća u EU-u prijavilo je da su u 2019. proveli analizu velikih podataka (iz bilo kojeg izvora podataka) ili da je drugo poduzeće ili organizacija izvršila analizu velikih podataka za njih, što je 61 postotni bod ispod cilja.
Osnovnu razinu digitalnog intenziteta dosegnulo je 55 posto malih i srednjih poduzeća u EU-u 2021., što je 35 postotnih bodova manje od ambicije postavljene u Digitalnom kompasu.
Tim dokumentom postavljen je i cilj prema kojem bi do 2030. godine sva kućanstva EU trebala imati gigabitni povezanost, a sva naseljena područja biti pokrivena s 5G mrežom.
Godine 2021. fiksne mreže vrlo velikog kapaciteta koje imaju mogućnosti ponuditi gigabitnu povezanost bile su dostupne za 70 posto kućanstava u EU-u, ostavljajući 30 postotnih bodova za nadoknaditi u narednim godinama. U međuvremenu, 66 posto naseljenih područja bilo je pokriveno 5G, što je 34 posto manje od cilja za 2030.
