APSURD EUROZONE Građani ne gube poslove i zato će dugove plaćati još skuplje, ali i hranu i režije
Eurozona je zasad izbjegla recesiju, ali u razdoblju pred nama ta dobra vijest u grlu siromašnijih dužnika ostavlja gorak umjesto slatkog okusa. Problem je pomalo apsurdan.
Zbog visoke zaposlenosti kamate moraju rasti
Naime, u zemljama eurozone zaposlenost građana je na rekordnoj razini, ljudi ne gube poslove, u mnogim sektorima plaće rastu i zato će da bi i dalje uspješno obuzdavala inflaciju Europska centralna banka kamatne stope dulje vrijeme morati držati visokima zbog čega će u konačnici tvrtkama i građanima i dalje poskupljivati dugovi.
U usporedbi s godinom ranije rast zaposlenosti u svim zemljama eurozone iznosio je 1,5 posto u zadnjem kvartalu 2022. godine i veći je od očekivanja. Plaće bi prema očekivanjima trebale rasti 5 posto ove godine što je također rekord, ali će ipak biti riječ o realnom padu plaća zbog visoke inflacije.
Eurozona se po pitanju tržišta rada pokazala kao iznimno otporno gospodarstvo. No, kako je za Reuters rekao Ken Wattret, ekonomist u S&P Global Market Intelligenceu ta će otpornost pogoršati brige ECB-a o učincima drugog kruga na inflaciju i pojačati poticaj za produljenjem ciklusa povećanja kamata nakon ožujka. Hrvatska narodna banka je izvijestila kako je cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća primjetno porasla prateći tako zaoštravanje monetarne politike ECB-a.
Rast kamata za kućanstva bit će vidljiv tijekom 2023. godine
“Vidljiviji rast kamatnih stopa za kućanstva može se očekivati tek u ovoj godini”, kažu u HNB-u dodajući kako će raširena praksa fiksiranja kamatne stope barem kroz određeno početno razdoblje otplate kredita ublažiti učinak porasta tereta otplate za dužnike. Na kraći rok sva su kućanstva zaštićena zakonskim ograničenjima najviših kamatnih stopa.
“Visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja ostaju glavni rizici za financijsku stabilnost u Hrvatskoj”, kažu u HNB-u podsjećajući kako se ukupna izloženost rizicima blago smanjila na prijelazu iz 2022. u 2023., na što je najviše utjecao nestanak valutnog rizika ulaskom u europodručje.
Upravo zato što je i Hrvatska sada članica europodručja na domaće se dužnike primjenjuje kamatna politika ECB-a koja će zbog visoke zaposlenosti i rasta plaća i dalje pribjegavati visokim kamatnim stopama. Njihovo podizanje koje je počelo u srpnju 2022. trebalo je prema očekivanjima dovesti do recesije koja bi potom potaknula topu nezaposlenosti, ohladiti tržište rada i zbog toga zadržati plaće na niskom nivou.
Građani objektivno sve siromašniji
Prošlog ljeta eurozona je svjesno zakoračila u tom smjeru no kompanije su, procijenili su ekonomski stručnjaci za Reuters poučene bolnim iskustvima iz vremena zaključavanja gospodarstva zbog pandemije koronavirusa odlučile držati radnike koje su uspjele ponovno zaposliti te drže do svojih ljudi čak i u vremenu krize i neizvjesnosti uzrokovane ratom u Europi.
Ovaj neočekivani odgovor tržišta na politiku podizanja kamatnih stopa analitičarima komplicira sva ostala predviđanja u ionako energetski i geopolitički nestabilnom vremenu.
Tijesno tržište rada moglo bi, predviđaju analitičari nakon ispuhivanja inflacije dovesti do novih pritisaka na rast plaća jer građani objektivno osiromašuju zbog inflacije bez obzira na to što je recesija brojčano izbjegnuta, a zaposlenost je rekordna.
