ZAHVALJUJUĆI UVOĐENJU EURA Naknada za ambalažu penje se na 10 centi, u Njemačkoj je čak 25 centi
Uvođenje eura donijelo je dosta pomutnje kod nekih usluga te pojačalo ranije zahtjeve za promjenama. Izdvojili smo dva primjera.
Iako je Hrvatska prva uvela praksu povratne naknade za plastičnu ambalažu, ona je ostala na istoj razini od svega 50 lipa, odnosno sada 7 centi te su sada intenzivniji zahtjevi za njenim povećanjem. Euro i inflacija udar je na kućanstva, pa i zbog toga ali i zbog nesnalaženja s novim novčanicama, napojnica u kafićima i restoranima gotovo da nema. Iz Ministarstva gospodarstva najavljuju da će se naknada za plastičnu ambalažu povećati. A iz Ministarstva financija najavljuju uvođenje napojnice u sustav fiskalizacije.
U Finskoj naknada za ambalažu i do 40 centi
Našim ulaskom u eurozonu i uvođenjem eura, povratna naknada za plastičnu ambalažu iznosi 7 centi, umjesto prijašnjih 50 lipa, odnosno zaokružena je na iznos koji je 3 lipe veći nego prije.
No to neznatno povećanje od početka ne zadovoljava niz udruga diljem Hrvatske, s obzirom na to da je naša naknada znatno niža nego u drugim zemljama.
U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos povratne naknade iznosi između 10 i 40 centi, u Njemačkoj je naknada 25 centi, Nizozemskoj između 15 i 25 centi, Slovačkoj 15 centri, Latviji i Litvi 10 centi…
Iz Ministarstva gospodarstva su još početkom godine rekli da rade na novoj Uredbi o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi, a potvrdili su to neki dan i Hini. S novom Uredbom trebala bi se povećati i naknada.
Udruge smatraju da bi minimalna naknada trebala iznositi 10 centi, a u cilju što veće stope prikupljanja plastične ambalaže. Traži se i širenje sustava povratne ambalaže na boce veće od tri litre ali i ambalaže tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda itd. Također i na višeslojnu ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom, primjerice tetrapak ambalažu i plastičnu koja nije od PET-a.
Nema napojnice za konobare, a uvodi se porez na nju
Ugostitelji se pak od početka godine žale da gosti zbrajaju svaki cent, odnosno da bakšiša više nema. Problem je za ugostitelje i veći što sve više građana plaća karticama.
Još prije dvije godine otvorila se je tema o uvođenju napojnice u sustav fiskalizacija. Dakle, tema nije vezana za uvođenje eura, ali je vezana za bolji tretman napojnica. Kako tumači dio psihologa, napojnice će se sigurno vratiti s boljim shvaćanjem novčanica i kovanica nove valute od strane građana.
Napojnica trenutačno niti prepoznata kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu te se, naplaćena elektronskim putem, tretira jednako kao osnovni dohodak. Uvođenjem napojnice u porezni sustav, napojnica bi postala neoporezivi primitak do određenog iznosa na godišnjoj razini. Sav primitak od napojnice preko dogovorenog neoporezivog praga, oporezivao bi se kao drugi dohodak. Jedino još postoje dvojbe koji je će to biti neoporezivi limit. U svakom slučaju, tom bi se promjenom, koja će se prema najavama primjenjivati od sljedeće godine, olakšati način naplate napojnica karticama, ali i povećati njihov iznos. Naravno, na taj način i utjecati na zadržavanje radnika kojih u ugostiteljstvu nedostaje.
U velikom broju zemalja drugačije se tretiraju bezgotovinske i gotovinske napojnice i ako se ostavljaju u gotovini na njih se ne plaća porez. No primjerice u Njemačkoj se i taj dohodak prijavljuje. Od ove godine u Italiji je uveden porez na napojnice od pet posto.
