EK TVRDI DA NEMA KRIZE ZA HRVATSKU Predviđaju nam rast i u kriznoj 2023. godini
U skladu s boljim očekivanjima gospodarskog rasta u EU i eurozoni, u odnosu na jesenske prognoze, Europska komisija je i povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini. Kao i u ranijim prognozama, predviđa da će se inflacija spustiti s prošlogodišnjih 10,7 na ovogodišnjih 6,5 posto.
BDP će rasti 1,2 posto
Komisija procjenjuje da je hrvatski BDP prošle godine rastao 6,3 posto, čemu je najviše pridonio rast od početka prošle godine, da će ove godine rasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto. U jesenskim ekonomskim prognozama, procjena prošlogodišnjeg rasta u našoj zemlji bila je 6 posto, ove godine 1 posto te sljedeće 1,6 posto.
U trećem tromjesečju prošle godine BDP se je u odnosu na isti kvartal 2021. smanjio za 0,4 posto zbog pada investicija i državne potrošnje.
“U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti, s obzirom da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali se povjerenje potrošača i poduzeća počelo oporavljati, osobito u industriji i uslugama”, navodi Komisija.
Glavni pokretač lanjskog rasta bila je domaća potrošnja uz vanjski sektor, a ove taj pokretač bi moglo biti pristupanje šengenskom prostoru i europodručju, za koje se očekuje da će dodatno smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima te pomoći u investicijama.
Lani bili među najboljima
Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je među najvišima u EU-u. Prednjači Irska s rastom od 12,2 posto, a slijedi Portugal s rastom BDP-a od 6,7 posto i Malta sa 6,6 posto te potom Hrvatska sa spomenutih 6,3 posto. I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti bolji među najvišima u EU i iznad razine europodručja, gdje se očekuje rast od 1,5 posto. Najbolja očekivanja su opet za Irsku, gdje bi rast mogao biti 4,9 posto, Malti 3,1 posto, Rumunjskoj 2,5 posto…
Nakon ovogodišnje inflacije od 6,5 posto, koliko nam prognozira Komisija, za sljedeću godinu nam najavljuje pad na svega 1,6 posto. Ovogodišnja bi tako bila nešto veća od prosjeka europodručja s procijenjenih 5,6 posto, ali u 2024. manja od prosjeka europodručja gdje se očekuje prosječna inflacija od 2,5 posto.
Očekuje se da će geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje utjecati na vanjsku potražnju. U drugoj polovici ove godine očekuje se početak oporavka realnih prihoda zbog nižih cijena energije i hrane i još uvijek otpornog tržišta rada, koje će pridonijeti blagom povećanju potrošnje kućanstava.
Predviđaju nam i rast investicija, potaknute prije svega financiranjem iz EU fondova te rast javne potrošnje i rast izvoza.
