DIREKTOR HUP-a: Uvođenje eura bit će zahtjevno za poduzetnike, ali koristi su veće od troška

Živimo u vrlo izazovnim gospodarskim i političkim okolnostima. Ruska invazija na Ukrajinu i zveckanje nuklearnim oružjem, dugo iscrpljivanje gospodarstva tijekom pandemije i promjena ponašanja građana i potrošača te galopirajuća inflacija. To je kontekst u kojem Hrvatska ulazi u eurozonu i adoptira europsku valutu u svoj monetarni sustav. Je li vrijeme za uvođenje eura i što čeka hrvatsko gospodarstvo te hoće li nam euro donijeti više koristi ili izazova pitali smo direktora Hrvatske udruge poslodavaca, Damira Zorića.

Je li hrvatsko gospodarstvo spremno za ulazak u eurozonu već 2023. godine?

Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete definirane sporazumom iz Maastrichta, odnosno stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergencija dugoročnih kamatnih stopa. U postupku adopcije eura najmanje dvije godine zemlja mora provesti u tečajnom mehanizmu ERM II, tijekom kojeg  ne smiju biti zabilježene veće fluktuacije tečaja, a u taj proces Hrvatska je ušla 10. srpnja 2020. godine, stoga ćemo tijekom godine ispuniti sve, pa i formalne uvjete za pristup eurozoni prvog dana 2023. godine. HUP se aktivno uključio u procese zamjene kune sa eurom, a unutar HUP-a je i ustrojena interna radna skupina koja se sastoji od preko 30 članova/tvrtki iz raznih djelatnosti. Naši komentari i sugestije na dva ključna dokumenta Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te Zakon o uvođenju eura uglavnom su prihvaćeni. Točnije 90 posto naših zahtjeva je usvojeno u tekstu Smjernica. Tu smo da osiguramo brzu povratnu informaciju i pomognemo našim članovima u svim fazama procesa uvođenja nove valute. No, neki sektori su već i tijekom proteklog razdoblja (naročito usluge) koristile euro u komunikaciji sa svojim klijentima pa su spremniji nego drugi, a to su prije svega turistički i financijski sektor.




Među prednostima eura navodi se rast konkurentnosti, lakši i jeftiniji pristup financiranju. Kako gospodarstvenici gledaju na ulazak u eurozonu, što jedva čekaju, čega se najviše pribojavaju?

Monetarna politika u europodručju snažno utječe na uvjete financiranja u Hrvatskoj, a valutni rizik, kao generator ukupnog rizika kreditiranja, nestaje  uvođenjem eura, kao službene valute. S obzirom da je veći dio duga hrvatskih poduzeća vezan uz euro, dok su istovremeno zemlje europodručja glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske a i dvije trećine ukupnih turističkih dolazaka ostvarujemo iz tih zemalja, možemo svakako reći da je najveća pojedinačna korist od uvođenja eura ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru, kojem je hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo. Ulazak u europodručje djeluje u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite zbog smanjenja rizika zajmoprimaca, koji prihode ostvaruju u kunama, a dug imaju i podmiruju u eurima, tako da će uvođenjem eura, prihodi i dug biti u istoj valuti. Smanjit će se i ukupna rizičnost zemlje što se ogleda u poboljšanju kreditnog rejtinga, a uz smanjenje regulatornog troška (smanjenje obvezne pričuve i ukidanje obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima) za kreditne institucije otvara se dodatni prostor za smanjivanje kamatnih stopa. Osim manje rizičnosti zemlje, smanjivanju kamatnih stopa trebale bi pridonijeti i visoka likvidnost bankovnog sustava te veća konkurencija na tržištu.

Povrh toga, smanjuju se ili potpuno nestaju i takozvani transakcijski troškovi budući da više neće biti mjenjačkih poslova zamjene kuna u euro ili obrnuto što će poduzećima osigurati značajne uštede. Iako se pristupanjem europodručju gubi monetarna suverenost u smislu samostalnog vođenja monetarne politike, pristup monetarnim operacijama Europske središnje banke (ECB-a) i mogućnost povoljnog zaduživanja kod Europskog mehanizma za stabilnost bi trebalo povećati otpornost gospodarstva na buduće krize. Ipak, u kratkom roku poslodavce očekuju i određeni troškovi pristupanja europodručju, prije svega jednokratni trošak konverzije cijena. Međutim, ukupno gledajući očekuje se da će koristi od pristupanja ipak biti veće od jednokratnog troška.




Tehnički trošak uvođenja eura procjenjuje se na milijardu kuna, koliki dio tog tereta će pasti na poduzetnike?

Pitanje troška je vrlo kompleksno pitanje. Da, definitivno tu pada sve na leđa  poduzetnika. Faza pred pripreme nosit će velike troškove jer je potrebno osigurati opskrbu novčanica i kovanica eura, prilagoditi sustave blagajni za promet gotovinom, dograditi informatičke sustave, prilagoditi računovodstvene sustave i financijske izvještaje, krenuti sa osposobljavanjem zaposlenika i ostalim vrlo operativnim poslovima. Članovi HUP-a su putem ankete provedene tijekom prosinca 2021. generalno ukazali kako će troškovi varirati ovisno o vremenu potrebnom za pojedinačnu prilagodbu svakog pojedinog poslovnog sustava. Sektor maloprodaje i telekomunikacija su iskazali najveće iznose troškova, upravo zbog činjenice što imaju veliki broj poslovnica i zaposlenika.

U pojedinim djelatnostima veliki dio troška će otpadati na ljudske resurse koji u pravilu nije uključen u ove procjene. To, između ostalog, uključuje i sastanke projektnih timova kod poslodavaca jer će u ovaj proces biti uključeno iznimno puno ljudskih kapaciteta, uključujući i trošak fizičke zamjene etiketa u svim poslovnicama i to tri puta u kratkom periodu. Neke aktivnosti poslodavac će provoditi oslanjajući se na unutarnje resurse, a neke putem vanjskih suradnika.


Već od rujna u trgovinama i ostalim prodajnim mjestima obvezne su dvostruke cijene. Koliko je to tehnički i financijski zahtjevno za domaće gospodarstvenike? Radnici u trgovinama se već žale da im taj dodatni posao neće biti dodatno plaćen, a najveći obim posla poklapa se i s periodom godišnjih odmora…

Kao i ostale države koje su prošle tu fazu, morati će ju proći i Hrvatska. HUP je upravo radi toga konstantno isticao da je uvođenje eura tehnički i financijski vrlo zahtjevno za sve poduzetnike kako za male tako i za velike, tako i njihove radnike. Veće opterećenje će imati sektori koji su u direktnim odnosima sa potrošačima, oni koji rade sa B2B i B2G će imati nešto manje zahtjevne prilagodbe. Zbog toga su i poduzetnici putem HUP-a zatražili i uvođenje help-deska kako bi se sve pitanja u tom ključnom razdoblju brzo i efikasno rješavala.

Inflacija u eurozoni, ali i Hrvatskoj divlja, a suočavamo se i s energetskom krizom te shodno tome enormnim poskupljenjem energenata. Hoće li nam preko noći sve poskupjeti i kako razlikovati poskupljenje zbog eura i iz drugih razloga?

Inflacija je novi problem domaćeg, ali i europskog gospodarstva. Godišnja stopa inflacije u prosincu, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena i u Hrvatskoj i u Uniji iznosila je gotovo 5,3 posto u EU i 5,2 posto u Hrvatskoj, a oko 5,1 posto u eurozoni. I dalje ne možemo u potpunosti predvidjeti što će se tokom godine događati, ne znamo ni kakva će biti turistička sezona, a zbog trajanja pandemije i mjera koje će donositi Stožer postoje i nepoznanice za funkcioniranje cijelog sustava. Tu je i rat u Ukrajini. Situacija je vrlo složena i teško je prognozirati kretanje cijena i stanje gospodarstva u drugom dijelu godine.

Hoće li zaokruživanje cijena na gore biti primijenjeno i na plaće djelatnika, odnosno hoće li poduzetnici plaće ipak povećati za pokoji cent ?

Ugovori o radu, kao i svaki drugi pravni instrument, ranije ugovoren u kuni, uvođenjem eura kao službene valute, smatra se ugovorom o radu s obvezama u euru, zahvaljujući načelu neprekidnosti ugovora. Neovisno o tome je li plaća ugovorena u kunama ili u eurima, zaokruženi bruto iznos plaće, uobičajeno rezultira neto iznosom koji nije zaokružen. Ugovorena plaća u kunama, preračunavat će se po fiksnom tečaju konverzije u euro, po pravilima za preračunavanje i zaokruživanja na dvije decimale. Ukoliko je iznos plaće definiran u ugovoru o radu, svaki drugačiji obračun plaće u eurima i centima, neovisno što se možda odnosi i na povećanje, zahtijeva sklapanje novog ugovora o radu, budući je plaća bitan sastojak ugovora o radu i ne može se jednostrano promijeniti. Nakon uvođenja eura, poslodavci koji sklapaju nove ugovore o radu, iskazuju iznos plaće u euru.

Mora li šalica kave u kafićima zaista stajati 20 kuna, odnosno duplo poskupjeti? Hoćemo li se sa sličnim šokovima poskupljenja suočiti i kod drugih usluga osim u ugostiteljstvu?

Senzacionalističke najave poskupljenja „šalice kave“ u pojedinim medijima, kojima smo u proteklih nekoliko tjedana svjedočili,  nisu imale nikakva utemeljenja niti u tržišnim zbivanjima niti imaju veze s eurom. Članice HUP-Koordinacije proizvođača, prerađivača i distributera kave, koje opskrbljuju preko 90 posto ukupnog tržišta kave u Hrvatskoj,  i javno su reagirale te istaknule kako su do sada uspjele amortizirati najveći dio ranijeg troškovnog udara nastao uslijed porasta burzovnih cijena kave. Cijena kave na burzi narasla je na svjetskom tržištu zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, prije svega u Brazilu, a pandemija je povećala trošak dostave. Domaći proizvođači preuzeli su najveći dio cjenovnog udara na sebe pa je kava za kupce poskupjela oko 10 posto. Stoga krajnji potrošač ne bi trebao osjetiti jak udar, odnosno veliko poskupljenje svog omiljenog toplog napitka. Ipak istaknuo bih se u Hrvatskoj razrezuje posebni porez na kavu, a članice Koordinacije dugo godina apeliraju na njegovo ukidanje. Vjerujemo u HUP-u da će i to biti  dio najavljenih poreznih rasterećenja.

Pročitajte još