UTJECAJ UVOĐENJA EURA: Premija rizika zemlje, a i cijena duga ulaskom u eurozonu pada za 1 postotni poen, tvrde u InterCapitalu
Prvo tromjesečje ove godine, zbog inflacije i rata u Ukrajini, bilo je na globalnoj razini najgorih tri mjeseca za obveznice u posljednjih 30 godina! No, bez obzira na okolnosti uvođenje eura trebalo bi imati pozitivan efekt na hrvatske državne obveznice.
„Mislimo da će se hrvatski kreditni rejting zbog ulaska u eurozonu poboljšati vrlo brzo te da će hrvatske obveznice zbog toga imati bolju izvedbu od drugih zemalja s trenutno sličnim kreditnim rejtinzima. Taj će pomak vjerojatno biti postupan, ali mislimo da će se premija rizika i ukupni prinos na hrvatske obveznice smanjiti za oko 1 postotni poen u trenutku kada postane izvjesno da je Hrvatska postala članica eurozone, odnosno da ćemo se naše obveznice trgovati na prinosima sličnim onim koje investitori traže za portugalske ili španjolske obveznice. Kad se to prevede u cijenu, bez obzira hoće li cijene obveznica na globalnom tržištu rasti ili padati hrvatske obveznice će se u odnosu na druge trenutno slične obveznice imati relativno višu cijenu za oko 10 posto“, komentirali su analitičari investicijske kuće InterCapital.
Trenutna kamata na državni dug gotovo tri posto, tri puta veća nego lani
A trenutna situacija nije dobra. Naime, premija rizika na hrvatski državni dug je porasla što pokazuje i nedavno izdanje euroobveznice Hrvatske koje je realizirano uz kamatu od 2,975 posto. Desetogodišnju obveznicu tako smo platili gotovo tri puta skuplje nego lani kada se Hrvatska zadužila uz kamatu od 1,1 posto uz rok dospijeća od dvanaest godina.
U InterCapitalu drže da je Hrvatska u relativno nezgodnom trenutku i pomalo nespretno realizirala spomenuto izdanje teško 1,25 milijardi eura te da se zbog toga premija za rizik povećala s oko 1,8 posto na premiju rizika od neslavnih 2,2 posto pa je zato prinos bio relativno visok odnosno gotovo 3 posto.
Hrvatske obveznice se uspoređuju s talijanskim obveznicama
Hrvatske obveznice se u osnovi kreću slično kao i talijanske obveznice jer imaju isti ili vrlo sličan kreditni rejting. Trenutno je premija rizika na talijanske desetogodišnje obveznice oko 1,70 posto odnosno investitori za ulaganje u talijanske obveznice sada traže prinos od 2,5 posto. Slična kretanja su i kod španjolskih i portugalskih desetogodišnjih obveznicama. Početak rata u Ukrajini je pojačao pritisak na rast prinosa na obveznice, pri čemu nešto jače na hrvatske vrijednosnice nego na talijanske obveznice. Naime, talijanske obveznice imaju jaču institucionalnu potražnju, ali i značajnu potporu Europske središnje, koju će dobiti i Hrvatska ulaskom u eurozonu.
Američki FED i Europska središnja banka (ECB), ali i ostale globalno bitne središnje banke početkom 2022. godine najavile su oštro dizanje kamatnih stopa kao odgovor na tvrdokorni i neugodno visoki rast inflacije i to je uzrokovalo rast očekivanih prinosa na nerizične američke i njemačke državne obveznice i posljedično i na gotovo sve druge obveznice na globalnoj razini.
Dug poskupio jer ECB više ne kupuje obveznice
Tako se njemačke desetogodišnje obveznice koje su se krajem 2021. godine trgovale uz prinos od oko -0,4 posto sada trguju na oko 0,9 posto, a što označava pad cijene od oko 12 posto.
Osim što se prinosi koje investitori traže da bi uložili u nerizične njemačke obveznice rasle, dodatno su rasle i premije rizika obveznica eurozone koje imaju slabije kreditne rejtinge.
ECB je, naime, u ožujku ove godine završio svoj posebni program otkupa aktiviran s pandemijom (PEPP) i najavio da će ovo ljeto završiti s posljednjim redovnim programom otkupa državnih obveznica zemalja eurozone (APP). Odnosno, ECB više neće dodatno kupovati državne obveznice članica eurozone nego će samo reinvestirati sredstva dobivena od dospjelih državnih obveznica koje već drži u svom portfelju. Micanje ECB-a kao velikog kupca uzrokovalo je dodatno povećanje premije rizika državnih obveznica eurozone slabijeg kreditnog rejtinga.
