PILETINA SKUPLJA OD GOVEDINE: Cijena odletjela 30 posto, na čak 100 kuna po kilogramu
Dobra vijest je da se potrošači zbog rasta cijena govedine mogu preorijentirati na piletinu. Loša vijest je što bi piletina mogla koštati i više od junetine. Alanfordovski uvod u priču o rastu cijena pilećeg mesa služi opuštanju pred izvjesno je, još jači stisak inflacije u sred kojeg će Hrvatska svoju nacionalnu valutu kunu od 1. siječnja iduće godine zamijeniti za euro.
Iako se svi boje poskupljenja zbog uvođenja eura, aktualna skupoća u cijelom svijetu ima neka druga pogonska goriva među kojima su naravno postpandemijski oporavak gospodarstva i ratno okruženje zbog ruske agresije na Ukrajinu u kojem su dobavni lanci pokidani, potražnja veća, a neizvjesnost raste.
Kilogram piletine čak 13,3 eura
No, samo Hrvatska takvim uvjetima dodaje i promjenu valute proces koji i ako ne bude značajno utjecao na sama poskupljenja sigurno će utjecati na teže snalaženje građana u njima.
Cijena piletine, mesa koje spada u jeftiniju kategoriju, a drastično poskupljuje, dobar je primjer za ilustraciju poteškoća koje krajem godine očekuju građane u Hrvatskoj.
Cijena kilograma pilećeg filea na hrvatskim je policama posljednjih desetak dana dosegla i šokantnih 100 kuna. Prema tečaju za koji se očekuje da bi trebao biti i finalni fiksni tečaj za konverziju kune u euro (1 euro za 7,53450 kuna) cijena kilograma piletine dosegla je iznos od 13,27 eura. Porast cijene u odnosu na nedavne iznosi 30 posto, a nakon što je Rusija blokirala ukrajinske crnomorske luke, a time i izvoz 20 milijuna tona žitarica te ucijenila Zapad zahtjevom da ukine sankcije ako želi hranu iz ukrajinske žitnice nemoguće je predvidjeti kako će se kretati cijene hrane u narednih nekoliko mjeseci.
Građanima Hrvatske bit će teže podnijeti poskupljenja nego većini građana eurozone naprosto zato što su u prosjeku siromašniji, ali i zato što će cjenovne promjene od rujna morati pratiti u dvije valute, a u takvim će uvjetima biti teže jasno percipirati poskupljenja.
Nema naznaka da će hrana pojeftiniti
Primjerice, trošak na kilogram pilećeg filea po cijeni od 13,27 eura trebat će misaono usporediti s minimalnom plaćom koja u iznosi 497,71 euro neto, a naraste li ta cijena za 10 posto na jesen u kunama će to biti 110 kuna, a u eurima 14,59 eura.
Od rujna, bude li se uvođenje eura odvijalo prema planu u hrvatskoj će se maloprodaji cijene morati dvostruko iskazivati, odnosno prikazivat će se u obje valute kako bi potrošačima prelazak na euro bio lakši. Međutim, uvođenje eura ne može spriječiti rast cijena iz drugih razloga, a trgovci i proizvođači će se boriti za slobodno upravljanje svojim cijenama i njihovim usklađivanjem s očekivanim rastom troškova i zbog svega toga na jesen bismo se u Hrvatskoj mogli naći u kompleksnoj situaciji svojevrsnog dvostrukog praćenja inflacije, odnosno praćenja rasta cijena u dvije valute što je neupitno teže nego pratiti taj rast u jednoj valuti na koju smo navikli.
Cijena piletine naravno ne bi smjela rasti zbog uvođenja eura, međutim rasti će zbog rasta svih troškova o kojima proizvodnja ovisi od energenata do stočne hrane. Pilići se hrane ili bi se trebali hraniti sastojcima u koje ulaze soja, suncokretova sačma (nusproizvod suncokretova ulja) i pšenica, a svi ti sastojci su poskupjeli i za sada nema naznaka da bi mogli pojeftiniti.
Do 2031. konzumirat ćemo u prosjeku 25 kilograma piletine godišnje
Dodatno, meso peradi u kojem najveći udio ima upravo piletina na razini EU i u sklopu Unijine strategije smanjivanja konzumacije mesa zbog očuvanja okoliša ima zapravo povoljnu poziciju jer mu je zacrtano najmanje smanjenje pa se prema službenim podacima Europske komisije očekuje da bi proizvodnja peradi u EU do 2031. godine trebala nastaviti rasti 0,4 posto godišnje i dosegnuti 14 milijuna tona.
Naime, od 2011. do 2021. konzumacija mesa peradi u EU je rasla po stopi od 2 posto godišnje, što bi se trebalo usporiti u narednom desetljeću na do 0,6 posto godišnje.
Rezultat tog usporavanja je takav da bi prosječno građanin EU trebao 2031 konzumirati 24,8 kilograma piletine godišnje dok je u 2021. konzumirao 1,3 kg manje.
U ostalim kategorijama mesa osim ovčetine koja je slabo zastupljena očekuje se pad konzumacije po stanovniku. Hoće li rat u Europi dovesti do revizije plana objavljenog u prosincu 2021. tek treba vidjeti. Međutim, za sada je sigurno da se ne očekuje pad cijena već se eventualno možemo nadati njihovom sporijem rastu ili stabilnosti na ovim visokim razinama. Budu li cijene rasle njihovo dvostruko iskazivanje stvorit će potrebu za dvostrukim praćenjem, a u svemu bi građani mogli biti motivirani tražiti što jeftiniju piletinu na tržištu, no tada bi trebali tražiti i odgovor što je jeftino pile jelo.
U tom kontekstu za domaće je prilike i proizvodnju pilećeg mesa važno naglasiti da Hrvatska proizvodi 212 posto svojih potreba za suncokretom, ali uvozi suncokretovo ulje jer nema dovoljno kapaciteta za preradu, a suncokret izvozi, da Hrvatska proizvodi više pšenice nego nam je potrebno, ali uvozi kruh zbog nedostatka kapaciteta za preradu dok sirovu pšenicu izvozi pa se postavlja pitanje hoće li se pilići domaće proizvodnje hraniti domaćom sirovinom na čiju je cijenu donekle možda i moguće više utjecati ili će proizvođači piletine reći da im je skupi uvoz povoljniji?
