12 DANA DO EURA Prve mirovine u eurima stižu u siječnju, većina umirovljenika na raspolaganju će imati manje od 400 eura
Umirovljenici će u novoj godini primiti prve mirovine u eurima, a one će se umjesto u tisućama brojati u stotinama.
Najveći broj umirovljenika primit će mirovinu od oko 400 eura.
Prosječna mirovina je svega 380 eura
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bio je krajem listopada 1,1 milijun, a njihova prosječna mirovina bila je 2.868,75, odnosno oko 380 eura.
Ipak, bolji pokazatelj prosječne mirovine su one bez međunarodnih ugovora. Taj je prosjek onda 3.234,95 kuna, odnosno 431 euro. Ostalo se odnosi na DVO , ZOHBDR i HVO, čiji je prosjek znatno veći. Pa je tako prosječna braniteljska mirovina 6.659,45 kuna, odnosno gotovo 900 eura, dok prosječna zastupnička prelazi 11 tisuća kuna, odnosno oko 1,5 tisuća eura.
Ukupan broj umirovljenika je i nadalje 1,2 milijuna, osiguranika 1,6 milijuna, a omjer osiguranika i umirovljenika 1:1,32.
Ulaskom u eurozonu naše će mirovine biti na samom začelju.
Radi samo 1,3 zaposlenika na jednog umirovljenika
Kako Eurostat nema novije podatke o prosjeku mirovina po zemljama EU i europodručja, situacija sigurno nije drukčija od one prije četiri godine, kada smo bili pri samom dnu po visini prosječne mirovine.
Iza nas su tada bile samo Litva i Letonija, koje su članice eurozone te Bugarska i Rumunjska. Tada je napravljena i računica omjera mirovina i kupovne moći, gdje smo opet bili na dnu pa je i Rumunjska bila bolja od nas. Niti tu vjerojatno nema puno promjena, s obzirom na to da je inflacija prisutna u svim zemljama i jednako se odražava na kupovnu moć.
Posljednji podaci iz 2019. godine pokazuju da smo i treća najlošija zemlja po omjeru radnika i umirovljenika. Omjer od jednog umirovljenika na oko 1,30 zaposlena je više-manje jednak posljednjih godina i ukazuje na velik problem financiranja mirovina. S obzirom na demografsku sliku i kontinuirani odljev mladih izvan granice, taj omjer mogao bi biti i lošiji.
Lošije od nas po omjeru zaposlenih i umirovljenika su prije tri godine bile Rumunjska i Francuska. Kod nas je tada omjer bio i nešto lošiji nego danas i iznosio je 1:1,29.
Umirovljenici će teško živjeti
Naravno, u obzir treba uzeti i način financiranja umirovljenika u pojedinim zemljama. Većina se europskih mirovinskih sustava temelji se međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno radnici iz svojih plaća doprinosima financiraju sadašnje umirovljenike. Takav je slučaj i kod nas.
Jasno je već dulje vrijeme da je takav pristup loš, jer broj umirovljenika raste, a broj radnika se smanjuje. Trebala je pomoći mirovinska reforma, no niti ona nije napravila očekivani rezultat.
Bile kune ili euri, naši će umirovljenici i dalje teško živjeti, dodatno i uz sve veći pritisak cijena. Dvojno iskazane mirovine, u kunama i eurima, dobili su još u rujnu, pa kako su nam neki potvrdili, već od tada polako računaju svoje troškove u novoj valuti.
Stariji ljudi na meti prevaranata
Ono što je trenutačno bitno za umirovljenike, a o čemu smo pisali, jest pažnja da se ne daju prevariti od osoba koje se lažno predstavljaju i nude se promijeniti kune za lažne eure.
O tome je obavijestio i MUP, Udruga za zaštitu potrošača, ali i HUB.
“Ne vjerujte osobama koje se predstavljaju kao zaposlenici banke i traže da im predate gotov novac u kunama radi zamjene u euro. Zaposlenici banke to nikada neće učiniti! Posumnjate li u nekoga, posebno ako je riječ o počinjenju kaznenog djela, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili se obratite najbližoj policijskoj postaji”, upozorenje je namijenjeno prije svega našim umirovljenicima.
Da ponovimo, sav novac u kunama koji se nalazi na računima u banci bit će automatizmom pretvoren u eure s 1. siječnjem. Odnosno, nema nikakve potrebe otići u banku, podignuti kune s računa i onda ih konvertirati u eure.
