Loše poslovanje: Hrvatska ima najveći rast broja stečajeva u cijeloj EU
U trećem ovogodišnjem tromjesečju broj stečajeva tvrtki u EU smanjen je za 5,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, ali veći u cijeloj godini u odnosu na razdoblje prije pandemije, odnosno četvrtog kvartala 2019. godine. Ipak, loša je vijest da u porastu broja stečajeva predvodi Hrvatska, s 24,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje.
Više bankrota, ali više i novih tvrtki
Istodobno, broj registriranih novih tvrtki je bio u blagom porastu u trećem tromjesečju u EU u odnosu na prethodni kvartal, za 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. I Hrvatska bilježi rast, od 3,4 posto. Također, broj registriranih tvrtki u EU u posljednja dva kvartala bio je veći nego u razdoblju od 2015. do 2022. godine.
Većina sektora bilježi smanjenje broja stečajeva u trećem kvartalu. Najveći pad imao je sektor Promet i skladištenje (41,3%), zatim usluge smještaja i prehrane (-28,4%) te obrazovanje, zdravstvo i socijalne djelatnosti (-12,3%). Sektori koji bilježe rast stečajeva su informacije i komunikacije (+25,3%), industrija (+4,6%) i građevinarstvo (+0,1%).
U Hrvatskoj je tako u industriji broj stečajeva u trećem kvartalu povećan za 19,7 posto u odnosu na drugi kvartal, ali je i povećan broj registriranih tvrtki, za 7,2 posto. Slovenija je imala najveći broj tvrtki s prijavljenim stečajevima, 34,9 posto, a slijedi Slovačka s 31,4 posto, ali koja je ujedno imala i najveći rast registriranih tvrtki, za 10,9 posto. Luksemburg je imao najveći pad stečajeva industrijskih tvrtki, za 87,5 posto, ali i najveći pad registriranih, za 37,8 posto.
Poljski ICT potonuo
U ICT sektoru, u Hrvatskoj je stečaj u trećem tromjesečju prijavilo 10,5 posto više tvrtki nego u drugom tromjesečju, ali je i registrirano 3,3 posto više tvrtki u tom sektoru. Rekordan broj stečajeva imala je Poljska, čak 500,9 posto više, a i smanjen je broj registriranih tvrtki, za 6,2 posto. Latvija je imala najveći pad stečajeva, za 50 posto. I Slovenija bilježi smanjenje stečajeva u IKT sektoru, za 42,9 posto, ali i manji broj registriranih tvrtki, za 2,9 posto.
Iako na razini EU građevinski sektor je imao rast broja stečajeva, u Hrvatskoj je smanjen u trećem tromjesečju, za 5,6 posto. Najveće smanjenje stečajeva tvrtki u tom sektoru u trećem tromjesečju imala je Slovenija, za 44,4 posto.
Ipak, u sektoru koji je zabilježio najveći pad stečajeva na razini EU, promet i skladištenje, Hrvatska je imala najveći rast, od 65,7 posto, a najveći pad u istom omjeru, Španjolska.
U usporedbi s pretpandemijskim četvrtim kvartalom 2019., broj proglašenja stečajava u trećem kvartalu 2023. bio je veći u polovici sektora gospodarstva.
Usluge smještaja i prehrane, informacije i komunikacije, obrazovanje, zdravstvene i socijalne djelatnosti te financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i poslovanja s nekretninama bilježe veći broj stečajeva u trećem tromjesečju 2023. u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019. godine.
Nasuprot tome, u preostala četiri sektora gospodarstva broj proglašenih stečajeva manji je u odnosu na pretpandemijski četvrti kvartal 2019.: trgovina, industrija, promet i skladištenje te građevinarstvo.
