Nejednakost u Europskoj Uniji: Najbogatiji građani imaju 3,4 puta veća primanja od najsiromašnijih, pogledajte gdje je Hrvatska
Ususret europskim izborima na kojima će svi građani Europske unije s jednakim pravom glasa birati zastupnike u Europski parlament Luksemburžani imaju 3,4 puta veći medijan raspoloživog dohotka od Bugara. Medijan raspoloživog dohotka je iznos dohotka kojim građani raspolažu, a u odnosu na koji točno polovica njih na raspolaganju ima manje, a polovica više.
Bugari su najsiromašniji
Eurostat je prihod u eurima prikazao u usporedivom mjerilu – paritetu kupovne moći prema kojem su Luksemburžani najimućniji, a Bugari najsiromašniji. Medijan ekvivalentnog raspoloživog dohotka, izražen u PPS-u, uzima u obzir raspodjelu dohotka kao i veličinu i sastav kućanstva. Jedinica PPS uzima u obzir varijacije na razini cijena, osiguravajući usporedivost među zemljama.
Iako smo navikli Hrvatsku tražiti na samom dnu takvih europskih ljestvica, čak je šest članica Unije siromašnije. Osim Bugara niži medijan raspoloživog dohotka od Hrvata imaju Slovaci, Rumunji, Mađari, Grci i Portugalci. Hrvatski je medijan 1,2 puta veći od bugarskog, no istovremeno je luksemburški 2,7 puta veći od hrvatskog koji je značajno ispod prosjeka EU iako nije na samom dnu.
U Sloveniji pak građani ostvaruju medijan raspoloživog dohotka nešto veći od prosjeka 27 članica EU. Iznad prosjeka su potom Cipar, Irska, Švedska, Francuska, Malta, Finska, Njemačka, Danska, Belgija, Austrija i Nizozemska uz najimućniji Luksemburg.
Od Hrvata siromašniji čak i Španjolci
I dok se Slovenija izdigla malo iznad Unijina prosjeka, Italija je potonula taman ispod njega pa kao najbolja među ispodprosječnima predvodi skupinu u kojoj je Hrvatska, siromašniji od nje te Španjolska, Estonija, Češka, Poljska, Litva i Latvija.
Iako je smanjenje nejednakosti za građane EU jedan od često isticanih prioriteta Europske komisije proces ujednačavanja dohotka između zemalja je zastao, a nejednakosti su se proširile. Europska unija se s nejednakošću bori dugo, a prema jednoj studiji Svjetske banke osim među zemljama zabrinjavajući je i rast nejednakosti unutar pojedinih članica koji je najznačajniji bio između 1989. i 1995. godine posebno u zemljama srednje i istočne Europe dok su prelazile na tržišna gospodarstva. Ista studija zabilježila je i kako se nejednakost unutar država povećavala nakon financijske krize 2008. godine posebno u regiji središnje i istočne Europe. Nejednakost je, bilježi Svjetska banka unutar članica EU još uvijek niža nego među članicama.
Južna i istočna Europa ponajviše su ugrožene nejednakošću, a jedna je znanstvena studija u kojoj su posljednji korišteni podaci oni iz 2017. pokazala kako je dohodak po odrasloj osobi u istočnoj Europi bio oko 35 posto niži od ukupnog europskog prosjeka.
U slučaju zemalja južne Europe prosječni prihodi po odrasloj osobi su u padu u odnosu na kontinentalni prosjek od 1990-ih i da su 2017. te su 10% ispod tog prosjeka. S druge strane medalje, zemlje sjeverne Europe su sredinom 1990-ih bile 25 posto bogatije od prosjeka, a 2017. bile su 50 posto bogatije.
