PODUZETNICI iz UGP-a: Zakon o euru ne može nam zabraniti poskupljenja, takav propis bio bi protuustavan!
Kada govori o uvođenju eura ministar financija Zdravko Marić stalno naglašava kako je potrebno spriječiti neopravdana poskupljenja i kako će se to postići između ostaloga propisivanjem strogih matematičkih pravila konverzije po fiksnom tečaju i dvostrukim iskazivanjem cijena pet mjeseci prije prelaska na euro i godinu dana nakon toga. Budući da Hrvatska uvodi euro u jeku inflacije, kakva se na globalnoj razini ne pamti, za svako će se poskupljenje moći naći opravdan razlog posebno u uvjetima u kojima značajno poskupljuju svi energenti koji uzrokuju rast svih režijskih troškova, a potom i svega ostaloga. Zbog inflacije ni detaljno proučavana iskustva drugih zemalja eurozone o poskupljenjima nisu odviše korisna, jer u Hrvatskoj sve poskupljuje ususret euru, ali i bez obzira na njegovo uvođenje.
Iskustva drugih zemalja iako zbog rekordne inflacije nisu sasvim primjenjiva na Hrvatsku pokazala su da su po uvođenju eura ponajviše poskupjele usluge poput restorana, kafića ili frizerskih salona i teretana, kemijskih čistionica ili treniranja sportova. Zakon o uvođenju eura trebao bi, kako najavljuje vladajuća administracija zaštititi građane od poskupljenja prilikom same konverzije, odnosno zahvaljujući dualnom iskazivanju cijena, one bi trebale u siječnju 2023. godine izražene u eurima trebale biti jednake cijenama izraženim u kunama u prosincu 2022. godine. Ovo je tumačenje budućih propisa o uvođenju eura kakvo već dulje vrijeme promiče ministarstvo financija, no poduzetnici okupljeni u udrugu Glas poduzetnika (UGP) imaju drugačije tumačenje.
Jakominić: Cijene možemo dići, samo ih moramo iskazati i u kuni i euru
Vedran Jakominić, riječki ugostitelj u vodstvu UGP-a nakon konzultacija s pravnicima ističe kako nema zapreka da se cijene usluga nakon konverzije u euro zaokružuju tako da se iz igre izbace centi kako bi se olakšalo poslovanje. Primjerice, cijena bečkog odreska s pilećim mesom koja u jednom zagrebačkom restoranu danas košta 50 kuna u eurima bi primijenimo li tečaj s kojim Hrvatska trenutačno sudjeluje u europskom tečajnom mehanizmu i pravila zaokruživanja morala iznositi najviše 6,64 eura. Međutim Jakominić ističe kako ta cijena može biti tako dvostruko iskazana do 31.12. 2022, a od 1.1. 2023 godine može biti dvostruko iskazana kao 6,70 eura i 50,48 kuna. Jakominić dalje smatra kako nema zakonskih odredbi koje mogu spriječiti ugostitelje da nakon konverzije cijenu bečkog odreska stave na 7 eura, već ih zakon samo obvezuje da moraju iskazati kako je riječ o 52,74.
– Dualno iskazivanje cijena služi tome da građani mogu pratiti kretanje cijene u valuti na koju su navikli, a ne tome da spriječi slobodno formiranje cijena jer se ono ne može spriječiti, to bi bilo protuustavno – tumači Jakominić dodajući da ugostitelji neće podizati cijene zbog uvođenja eura nego će cijene rasti dozvole li to tržišni uvjeti zbog ogromnog rasta svih ulaznih troškova. Naime, poskupljenja koja se tiču samog uvođenja eura mogla bi se ostvariti samo u onom dijelu u kojem će se pokušati izbjeći poslovanje s centima.
– Zaokruživat će se na najbliži iznos koji izbacuje iz igre cente koliko god je to moguće što znači da teoretski može biti i pojeftinjenja – kaže Jakominić.
Budući da iz državne administracije već nekoliko mjeseci ističu kako će se prilikom konverzije kune u euro poduzetnici morati pridržavati matematičkog pravila zaokruživanja zahvaljujući kojem neće moći doći do rasta cijena, a Jakominić uz obrazloženje da se konzultirao s pravnicima daje svoje tumačenje poduzetničkih sloboda u uvođenju eura zamolili smo Hrvatsku narodnu banku i Ministarstvo financija da nam komentiraju stavove koje je obrazložio Jakominić.
Restorani u Njemačkoj nakon uvođenja eura poskupjeli 2,2 posto
Hrvatska narodna banka nas je uputila na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je glavni koordinator aktivnosti vezanih uz prelazak na euro. Njihovo tumačenje zakona i primjera iz ovog teksta rado ćemo objaviti čim nam ga pošalju. Stav Ministarstva gospodarstva je važan zato što o njemu ovisi što se može smatrati ispravnim, a što neispravnim pristupom u formiranju cijena prilikom prelaska na euro. U drugim zemljama eurozone prilikom uvođenja eura, zabilježeno je u HNB-ovoj publikaciji “Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj” cijene u restoranima su narasle, najviše u Nizozemskoj 3,5 posto, Njemačkoj 2,2 posto i Finskoj 2 posto.
– Sektor restorana specifičan je po tome što je vrlo izražena rigidnost cijena u sektoru restorana, a promjene cijena su relativno rijetke. Trošak promjene cijena obuhvaća prije svega tiskanje novih jelovnika i predviđa se da će zbog konverzije veći udio restorana koncentrirati promjene cijena u mjesecu početka konverzije u euro – stoji u HNB-ovoj publikaciji.
