IZUMIRE LI HRVATSKA? Do 2100. u Hrvatskoj će nas biti samo 2,8 milijuna, prognozira Eurostat
Prema posljednjim prognozama Eurostata broj stanovnika u zemljama europodručja porast će do 2025. godine na 345,8 milijuna ljudi i postupno će rasti do 2040. do 347 milijuna, a nakon čega bi nastupio pad do 329,3 milijuna 2.100 godine.
Hrvatska kao nova članica eurozone, prema posljednjim prognozama Eurostata trebala je do 2025. godine imati 3,9 milijuna. Eurostat do tada nije još uvrstio zadnji popis stanovnika u RH a koji je pokazao porazniji podatak od 3,8 milijuna Hrvata. Eurostat nam je predvidio da će nas do 2.100 biti tek 2,8 milijuna.
Cijela EU, prema računici Eurostata mogla bi imati rast broja stanovnika do 2035, kada bi nas moglo biti 448,2 milijuna, da bi do 2.100 godine došla do 416 milijuna stanovnika.
Rast broja stanovnika mogle bi imati Nizozemska, Malta, Luxemburg, Cipar, Francuska, Belgija, Danska, Švedska i Irska. Kao i sve zemlje EFTA-e – Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island, predviđaju analitičari Eurostata.
Prosječni stanovnik EU ima 44 godine
Lani je prosječna srednja dob u EU bila 44,1 godina, dok je preklani to bilo 43,9 godina, objavio je Eurostat prošli tjedan. S rasponom od 42,3 do 45,5 godina, Hrvatska se nalazi u prosjeku EU. Kao i većina glavnih gradova i Zagreb je imao najmlađe stanovnike u odnosu na ostatak zemlje, 42,3 godine. U Sjevernoj Hrvatskoj je prosječna dob bila 44 godine, Jadranskoj 45,3 godine i Sjevernoj Hrvatskoj 44 godine.
Francuska regija Mayotte imala je najnižu srednju dob (17,7 godina), a slijedi Gvajana (26,3 godine).
Osam je regija imalo prosječnu dob od najmanje 50 godina 2021.: istočne njemačke regije Chemnitz, Sachsen-Anhalt, Mecklenburg-Vorpommern, Brandenburg i Thüringen, kao i Ligurija i Friuli-Venezia Giulia u Italiji, i Principado de Asturias u Španjolskoj.
Prema već ranijim prognozama Eurostata, u svim zemljama će se svake godine povećavati dob stanovništva.
Pa je tako za Hrvatsku predviđeno da će sa sadašnjih 75,3 godine porasti na 88,2 godine do 2.100 godine.
Do 2070. godine 30 posto Europe bit će u trećoj dobi
Kao što je i u posljednjih 50 godina dob povećana za oko 10 godina, sličan ritam, ovisno o zemlji očekuje se i do 2.100 godine, do kada je Eurostat radio svoje procjene. Odnosno, stanovništvo će biti sve starije, a što je već ranije dovelo u pitanje održivost sustava, a posebno mirovinskog. Jer se istodobno prognozira smanjenje broja stanovnika, zbog migracija, ali i manjeg broja rođenih beba.
Za održivost sustava uslijed stalnih migracija broj djece po ženi je 2,1, a nju nema gotovo niti jedna zemlja EU. Tek južni dio Italije, Sardinija i dio Grčke.
Procjene su da će do 2070. godine 30 posto ljudi u Europi imati 65 godine i više, dok ih je danas 20 posto. A udio starijih od 80 godina će se u tom razdoblju više nego udvostručiti. Istodobno će se radno sposobno stanovništvo, od 20 do 64 godina smanjiti, sa 59 posto u 2019. na 51 posto do 2070. godine. A broj mladih, do 19 godina, past će za 12,6 milijuna.
