NEZAPOSLENOST U EUROPOSKOJ UNIJI: Posao u Češkoj nema samo 2,8 posto ljudi, u Španjolskoj nezaposlen svaki sedmi građanin!
Prema rezultatima ankete radne snage, u 2021. godini stopa nezaposlenosti bila je unutar EU najniža u Češkoj, 2,8 posto, a najveća u Španjolskoj, ujedno i članici EMU, 14,8 posto.
Hrvatska je bila na razini od 7,6 posto, isto kao i Latvija, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska ima manje nezaposlenih od Švedske
Lošije od nas, osim Španjolske, stajale su i Grčka, sa stopom od 14,7 posto, Francuska sa 7,9 posto, Finska sa 7,7 posto te Italija sa 9,5 posto, sve četiri članice EMU, a unutar EU višu stopu nezaposlenosti od nas imala je i Švedska sa 8,8 posto.
Najmanju stopu nezaposlenih, kako smo spomenuli, imala je Češka, 2,8 posto, pa Poljska 3,4 posto, Malta 3,5 posto, Njemačka 3,6 posto, Mađarska 4,1 posto i Nizozemska 4,2 posto.
Nezaposlenih muškaraca imali smo manje od prosjeka ukupno nezaposlenih i stopa je iznosila 7,3 posto, a iza nas smo ostavili Španjolsku sa stopom od 13,1 posto, Grčku sa 11,4 posto nezaposlenih muškaraca, Italiju sa 9,5, Francusku sa 7,9 posto te Finsku sa 7,7 posto gledaju li se zemlje EMU, a od zemalja EU lošija je bila i Švedska sa stopom nezaposlenih muškaraca od 8,8 posto.
Najmanju stopu nezaposlenih muškaraca imala je Češka od 2,3 posto, Malta 3,7 posto, Njemačka i Mađarska stopu od 3,9 posto te Nizozemska 4 posto.
U Grčkoj posao traži svaka šesta žena
Udio nezaposlenih žena bio nam je veći od prosjeka ukupnog nezaposlenih i pri samom vrhu unutar EU. Stopa nezaposlenih žena bila je u RH lani 8 posto, a lošije od nas su stajale Grčka sa stopom od 18,9 posto, Španjolska 16,7 posto, Italija 10,6 posto i Švedska 9,1 posto.
U Hrvatskoj je lani udio zaposlenih u odnosu na cjelokupno stanovništvo bio na 68,2 posto, a u odnosu na ostale zemlje članice EMU lošije od nas su bile samo Italija sa 62,7 posto, Grčka sa 62,6 posto i Španjolska sa 67,7 posto udjela zaposlenih, pokazuju podaci Eurostata. Unutar EU lošija od nas je bila i Rumunjska s udjelom od 67,1 posto.
Nizozemska je sa stopom od 81,7 posto bila zemlja s najvećom stopom u EMU i EU, a slijede Švedska i Češka, koje nisu unutar EMU, sa stopom od 81,7 posto, odnosno 80 posto te Njemačka kao dio eurozone, sa stopom od 79,6 posto.
Kod nas radi svaka treća žena, u Italiji tek nešto više od polovine njih
Od ostalih članica EU, pri vrhu je bila i Danska sa stopom od 79,1 posto, Mađarska sa 78,8 posto te Malta koja je i članica EMU, sa stopom od 78,5 posto. U obzir su uzeti zaposleni od 20 do 64 godine prema rezultatima ankete radne snage.
U skladu s ne najboljim rezultatima ukupne zaposlenosti, ništa bolji nismo niti s udjelom zaposlenih muškaraca i žena.
Stopa zaposlenih žena bila je u RH lani 62,9 posto, a ispod nas unutar EMU su bile Grčka s udjelom od 52,7 posto, Italija 53,2 posto i Španjolska 62,4 posto. Najveći udjel zaposlenih žena bio je u Nizozemskoj i Estoniji, 77,5 posto te Švedskoj koja je izvan EMU, sa 78 posto.
Unutar EU lošija od nas je bila Rumunjska u kojoj je lani bilo 56,9 posto zaposlenih žena.
S udjelom zaposlenih muškaraca sve zemlje stoje bolje od udjela zaposlenih žena. Kod nas je udjel zaposlenih muškaraca bio 73,4 posto, a lošije su bile Italija sa stopom od 72,4 posto, Grčka 72,5 posto te Španjolska 73 posto. Malta je imala visokih 86,5 posto zaposlenih muškaraca, a Nizozemska 85,7 posto.
