UPOZORENJE ANALITIČARA Deloitte: Recesija nije osnovni scenarij za eurozonu, ali prekid isporuke plina značio bi gubitak najmanje 290 milijardi eura
Europsko gospodarstvo je pod neviđenim pritiskom, pišu analitičari konzultantske kuće Deloitte, napominjući da se uz rat u Ukrajini i prijetnju nestašicom plina, Europljani suočavaju i s visokom inflacijom.
Raspoloženje potrošača gore nego u prvom valu Covida 19
Ipak unatoč teškim okolnostima, BDP eurozone je u drugom tromjesečju 2022. godine porastao za 0,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje, što je premašilo očekivanja većine prognostičara. Za to je odgovoran oporavak turizma u Italiji i Španjolskoj.
Hrvatska je podsjetimo u drugom tromjesečju zabilježila rast BDP-a od 7,7 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku i to u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je jako dobar podatak ako znamo da je u 2021. godini u drugom tromjesečju BDP rastao više od 16 posto pa se potpuno nadoknadio pad zabilježen od travnja do lipnja 2020. godine, kada smo imali prvi lock down.
No vratimo se predviđanjima za eurozonu. Analitičari naime očekuju da će se pritisci i izazovi pojačati na jesen.
Naime, visok stupanj neizvjesnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu i visoka inflacija opteretili su, upozoravaju, potrošački sektor, koji je prvotno trebao potaknuti oporavak 2022. Raspoloženje potrošača pak nije sjajno i pokazuje da čak ni stabilna tržišta rada i dodatne uštede od pandemije vjerojatno neće biti dovoljne da neutralizira strah potrošača. Zapravo, povjerenje potrošača za eurozonu na dosad je najnižoj zabilježenoj razini i niže je čak i nego tijekom prvog vala COVID-19.
Dug Italije skuplji za 250 baznih bodova od njemačkog duga
„Unatoč tome, recesiju ne smatramo osnovnim scenarijem za 2022. i 2023. Rizik od trenutnog i potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, međutim, vrlo bi vjerojatno mogao promijeniti te izglede“, navode u Deloitteu.
Inflacija u eurozoni dosegnula je ljetos gotovo devet posto, a cijene energije skočile su u godinu dana za 40 posto. Baltičke zemlje (Estonija, Litva, Latvija) imale su stopu inflacije veću od 20 posto, dok su cijene u Italiji i Njemačkoj porasle za oko 8,5 posto. U Njemačkoj su političkim mjerama smanjene cijene karata javnog prijevoza i porez na benzin, a bez toga bi inflacija vjerojatno bila još veća.
Zbog visoke inflacije ECB je povećao kamatne stope od 50 baznih bodova, a daljnja povećanja očekuju se na jesen. Takav je potez usmjeren protiv inflacije povećao cijenu duga pojedinih članica eurozone pa je razlika u cijeni njemačkih i talijanskih obveznica porasla na gotovo 250 baznih bodova.
Unatoč burnom gospodarskom okruženju, osnovni scenarij za gospodarstvo eurozone na prvi pogled izgleda prilično pozitivno. U svojoj posljednjoj prognozi, Europska komisija predviđa stopu rasta od 2,6 posto za 2022. godinu. Međutim, postoje znatni rizici za ovu osnovnu prognozu.
Prekid isporuke plina pojedinim zemljama donosi veliki pad BDP-a
To uključuje potencijalnu recesiju u Sjedinjenim Državama i usporavanje u Kini, veće monetarno stezanje od očekivanog suočeno s visokom inflacijom ili čak više cijene energije i roba.
Možda najveći rizik za osnovni scenarij dolazi od mogućeg prekida opskrbe ruskim plinom. Dok ovisnost o plinu općenito, a posebno o ruskom plinu, uvelike varira diljem Europe, potpuni prekid opskrbe ruskim plinom ozbiljno bi pogodio nekoliko zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, posebice Mađarsku, Češku, Slovačku, Njemačku i Austriju . S druge strane spektra, zemlje poput Portugala, Španjolske ili Francuske bile bi manje pogođene.
U nedavnoj studiji, Međunarodni monetarni fond (MMF) izračunao je potencijalne učinke potpunog i trenutnog prekida opskrbe ruskim plinom na gospodarstva u eurozoni. Oni prognoziraju da bi zbog plina eurozona mogla izgubiti 1,8 posto BDP-a, a pojedine zemlje bi mogle izgubiti i do 4 posto BDP-a. Obzirom da je eurozona lani ostvarila 14.493 milijarde eura BDP-a, to bi značilo gubitak 289 milijardi eura.
Očito, ovi izračuni predstavljaju najgori mogući scenarij za eurozonu. Početkom godine, eurozona se pripremala za snažan gospodarski uzlet u 2022. godine. Umjesto toga, nalazi se u stagflacijskom okruženju s višestrukim rizicima pada. Stagflacija ne znači nužno stagnaciju, ali svakako usporavanje rasta u okruženju visoke inflacije.
Zapravo, MMF je nedavno nazvao trenutnu situaciju možda najvećim testom za Europu od Drugog svjetskog rata.
