PLAĆE RADNIKA U EUROZONI: Plaća industrijskog radnika u Hrvatskoj upola manja no u Sloveniji i četiri puta manja nego u Belgiji
Iako se cijene proizvoda prerađivačke industrije određuju na zajedničkom tržištu Europske unije, bruto plaće u toj industriji se znatno razlikuju.
Hrvatska je pri dnu, bez obzira što nismo najlošiji po udjelu stručnjaka i tehničara te ulaganju u strojeve i opremu, koji se uzimaju kao bitni čimbenici za utvrđivanje plaća. Najbolje su lani plaćeni industrijski radnici bili, unutar EMU u Belgiji, a u cijeloj EU u Danskoj, dok smo mi tek na četvrtini njihovih plaća.
Radnik u Danskoj za sat zaradi 48,5 eura
Prema podacima Eurostata, bruto plaća po satu rada u prerađivačkoj industriji u 2021. godini kretala u rasponu od 5,8 eura u Bugarskoj i 7,3 eura u Rumunjskoj do 44,8 eura u Belgiji i 48,5 eura u Danskoj. Odnosno, bruto plaća industrijskog radnika u Danskoj bila je 8,4 puta veća od plaće industrijskog radnika u Bugarskoj.
Hrvatska je na niskoj razini, od 10,3 eura, dok se u Sloveniji sat rada industrijskog radnika plaćao gotovo dvostruko više, 20,3 eura po satu. Ulaskom u EMU, bit ćemo u stvari, zajedno s Latvijom koja je imala isti iznos plaće po satu industrijskog radnika, najlošije rangirani.
Podatke je na temelju EUROSTAT-ove statistike analizirao HZZ. Kako kažu, podrobnije usporedbe plaća nije uputno raditi zbog poremećaja u gospodarstvu i na tržištu rada do kojeg je došlo u 2020. godini uslijed pojave pandemije i djelovanja epidemioloških mjera, a koji se je nastavio, iako u nešto manjoj mjeri, i u 2021. godini. No pogledaju li se plaće za 2019. godinu, trendovi su slični, ali je primjerice Hrvatska u toj godini, s bruto plaćom od 10,1 euro po satu bila bolja od pet zemalja EU.
U industriji u Hrvatskoj radi tek 7,6 posto stručnjaka
Kao čimbenike koji mogu utjecati na produktivnost rada, pa tako i na razinu plaća u prerađivačkoj industriji, ovisi dijelom i o udjelu stručnjaka i tehničara u ukupnom broju zaposlenih, ali i opsegu investicija u strojeve i opremu tijekom duljeg razdoblja koji je vjerojatno proporcionalan količini akumuliranoga fizičkog kapitala.
Najveći udio stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji imale su lani Finska s udjelom od 23 posto i Luksemburg s udjelom od 22,9 posto. Hrvatska je bila na udjelu od 7,6 posto, no iza nas su bile Italija, Latvija, Bugarska, Češka…
Najveći udio tehničara imale su Švedska, Francuska i Danska, s udjelima od gotovo 25 posto. Hrvatska ih je imala upola manje, 12,3 posto, no iza nas su bile Slovenija, Rumunjska, Portugal, Mađarska, Litva, Grčka, Bugarska…
Belgija po radniku ima pet puta više investicija nego Hrvatska
Po relativnom opsegu investicija u strojeve i opremu u razdoblju od 1996. do 2019. godine predvodile su Belgija s više od 300 tisuća eura ulaganja po radniku te Švedska i Italija s preko 200 tisuća. Slovenija je imala razinu nešto veću od 100 tisuća eura ulaganja po radniku, Hrvatska 60,1 tisuću eura ulaganja po radniku, ali je bilo i lošijih od nas – Rumunjska, Bugarska, Estonija, Poljska, Litva…
Udio stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih veći za jedan postotni bod povećava plaće za 3,7 posto, dok udio tehničara veći također za jedan postotni bod, uz nepromijenjeni udio stručnjaka, povećava plaće za 2,7 posto, pokazuju analize.
Što se tiče investicija, odnos logaritmiranih vrijednosti pokazuje da su investicije veće za 10 posto, uz nepromijenjeni udio stručnjaka i tehničara, povezane s razinom plaća većom za 5,7 posto. No, rezultat i pokazuje da povijesno nasljeđe socijalizma smanjuje današnje plaće za 21 posto.
Svi navedeni čimbenici uzeti zajedno objašnjavaju gotovo 96 posto razlika u razini plaća između analiziranih članica Europske unije, zaključuje se u analizi HZZ-a.
