ZAOKRUŽIVANJE CIJENA: Ugostitelji mogu izbjeći najsitnije cente i kazne spuštajući cijene za nekoliko lipa
Pačji batak s pečenim krumpirima uz nekoliko listova salate u Parizu se u blizini katedrale Notre Damme može pojesti za 18,00 eura (135,62 kn) dok salata s pačjim mesom koja čini kompletan obrok košta 17,50 eura (131,85 kn), ledeni čaj se može popiti za 5,60 eura, (42,19 kn), a čaša bijelog vina za 6,50 eura (48,97kn).
U francuskim restoranima cijene zaokružene na desetine centi
Za preračunavanje cijena iz eura u kune koristili smo tečaj s kojim Hrvatska trenutačno sudjeluje u europskom tečajnom mehanizmu, a prema kojem jedan euro vrijedi 7,53450 kuna. Taj će tečaj najvjerojatnije postati i službeni fiksni tečaj konverzije kune u euro 12. srpnja kada EU o tome donosi odluku.
Manje od dva mjeseca nakon toga, 5. rujna na izmaku turističke sezone cijene će se u Hrvatskoj morati početi iskazivati u obje valute kako bi se građani počeli privikavati na plaćanje eurom. Preračunavanje u drugu valutu uz korištenje tečaja iskazanog u pet decimala rezultira cijenom koja je u pravilu nespretna za poslovanje kako za goste tako i za osoblje restorana.
Iz pariškog je primjera vidljivo da se cijene zaokružuju na jednostavne iznose u kojima u centi uvijek zaokruženi na desetice. Kovanice od jednog, dva i pet cenata imaju jednak upotrebni status kao današnje hrvatske kovanice od 10 ili 20 lipa. Nastoji se potpuno izbjegavati njihova upotreba.
Cijene poput one od 16,99 eura nezgodne za poslovanje u ugostiteljstvu
Tako primjerice crni rižot od sipe u jednom dubrovačkom restoranu košta 128,00 (16,99 eura) kuna, salata od hobotnice može se pojesti za 108,00 (14,33 eura) kuna, a čaša bijelog vina iste vrste kao u Parizu stoji 34,00 (4,51 euro) kune, dok je ledeni čaj 32 kune (4,24 eura). Dubrovački primjer u kojem su cijene iz kuna preračunate u eure korištenjem istog tečaja kao u pariškom primjeru sada cijenu u eurima čine nespretnom za poslovanje.
Budući da je preračunavanje kuna u eure i potom zaokruživanje cijene postupak koji je definiran Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj poduzetnici koji se pri preračunavanju ne budu koristili fiksnim tečajem i koji ne budu cijenu zaokruživali sukladno matematičkom pravilu zaokruživanja riskiraju plaćanje kazni.
Primjena pravila pak dovodi do najmanje dvije komplikacije. Moraju poslovati s centima te vrlo vjerojatno imati višak ili manjak u blagajni.
Zbog inflacije cijene ionako rastu cijelu sezonu
Zahvaljujući visokoj inflaciji spojenoj s turističkom sezonom u kojoj na hrvatskom Jadranu cijene tradicionalno rastu i bez uvođenja eura jadranski ugostitelji ne bi trebali imati nikakvih problema sa zaokruživanjem cijena u centima na niže iznose kako bi dobili cijenu jednostavniju za poslovanje.
Tako primjerice crni rižot može koštati 16,90 eura (127,33 kune) odnosno može pojeftiniti za 67 lipa na čemu ugostitelji ne moraju biti u gubitku zbog same konverzije jer na valu poskupljenja svega svoje cijene mogu prilagoditi toj konverziji unaprijed, što i čine. Cijena salate od hobotnice može biti zaokružena na 14,30 eura, ledeni čak na 4,20 eura, a čaša vina na 4,50 eura.
Primjer računa iz pariškog restorana pokazuje nam da ne trebamo očekivati da će nam cijene u eurima dugo biti izražene u iznosima nespretnim za poslovanje, a to se ne odnosi samo na restorane već i na svu maloprodaju koja se isprva može snaći zaokruživanjem cenata na niže iznose.
Od 5. rujna bit će obvezno iskazivanje cijena u obje valute, ali se neće moći plaćati eurom koji postaje službeno sredstvo plaćanja 1. siječnja 2023. godine.
