JEDINO HRVATSKA Kako je eurozona dobila predstavnicu na sivoj listi zemalja u kojima se pere novac ?
Pranje novca u hrvatskom nekretninskom sektoru odnedavno je međunarodno priznata činjenica. Financial Action Task Force (FATF), međunarodna organizacija za borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma sa sjedištem u Parizu u lipnju je na svoju ‘sivu listu’ na kojoj drži zemlje koje treba posebno motriti radi pranja novca stavila Kamerun, Vijetnam i Hrvatsku.
Sve zbog nekretnina
Tako je i Europska unija dobila svoju jedinu predstavnicu na sivoj listi, a i uža monetarna unija, eurozona kojoj se Hrvatska pridružila 1. siječnja ove godine.
FATF je u svojem izvješću posebno istaknuo hrvatski nekretninski sektor u kontekstu pranja novca, a dobra vijest je da Hrvatska nije na crnoj listi zemalja za koje je ocijenjeno da su u visokom riziku od pranja novca. Na toj su listi Sjeverna Koreja, Iran i Mjanmar dok je na sivoj listi 25 zemalja od kojih su uz Hrvatsku, samo Albanija i Turska u Europi. Naime, čak 40 posto nekretnina u Hrvatskoj kupilo se gotovinom, što je krajnje neobično.
FATF primjerice u svojim izvještajima navodi kako Francuska ima snažan i sofisticiran okvir za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma koji je učinkovit u mnogim aspektima, posebice u provedbi zakona, područjima zapljene i međunarodnoj suradnji.
Za Njemačku ističu da se suočava sa značajnim rizicima financiranja terorizma i ima dobre rezultate u istraživanju, kaznenom progonu i prekidanju aktivnosti financiranja kao dijela holističkog pristupa borbi protiv terorizma.
Ministar Primorac hvali borbu protiv pranja novca
U izvješću iz 2022. Hrvatskoj su dali niz preporuka koje bi trebala usvojiti kako bi spriječila pranje novca, no ipak su najnoviju članicu eurozone stavili među države pod posebnim povećalom što je izazvalo reakciju Ministarstva financija. Marko Primorac, ministar financija hrvatsku poziciju na sivoj listi protumačio je kao napredak u borbi protiv pranja novca i poručio da će u narednih 15 mjeseci Hrvatska uvesti preporučene promjene.
No, u podatku koji je došao iz samog Ministarstva prema kojem je Hrvatska u proteklih 15 mjeseci ispunila samo dvije trećine preporuka, odnosno 44 od 61 predložene mjere krije se i razlog zbog kojeg su u međunarodnoj organizaciji ipak odlučili da Hrvatsku treba posebno pratiti.
“Hrvatska bi trebala uskladiti tumačenje i razumijevanje kaznenog zakonodavstva u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma kako bi se osigurala dosljedna primjena zakona i pravila”, napisali su stručnjaci FATF-a u svojem izvješću obrazlažući kao to uključuje jasno definiranje elemenata kaznenih djela, propisivanje odgovarajućih sankcija i uspostavljanje mehanizama za otkrivanje, istragu i progon počinitelja. Također, važno je da Hrvatska poboljša suradnju i razmjenu informacija s drugim zemljama u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, jedan je od njihovih zaključaka koji podrazumijeva jačanje međunarodne pravne suradnje, uključujući razmjenu financijskih obavještajnih podataka, suradnju u istrazi i progonu kaznenih djela te provedbu međunarodnih standarda i preporuka.
Jačati institucije, zadatak je za Hrvatsku
“Hrvatska bi trebala uložiti napore u jačanje svijesti i edukaciju javnosti, financijskih institucija i drugih relevantnih dionika o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma”, navodi se u preporukama uz obrazloženje da to može uključivati organiziranje edukativnih programa, osiguravanje smjernica i uputa za financijske institucije te promicanje transparentnosti i integriteta u financijskom sektoru.
Ministar Primorac obrazložio je kako je Hrvatskoj priznat napredak u mnogim segmentima zaustavljanja pranja novca, no isto tako u Ministarstvu su nabrojali što sve Hrvatska tek treba učiniti kako više ne bi bila na sivoj listi i kako zapravo eurozona ne bi bila prozvana da je jedna njezina članica pod posebnom prismotrom zbog pranja novca.
Posla je mnogo. Hrvatska mora dovršiti Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ali i povećati broj zaposlenika u Uredu za sprječavanje pranja novca. Između ostalog mora poboljšati rezultat u primjeni mjera osiguranja i oduzimanja imovinske koristi stečene pranjem novca.
Lani je Njemačka proglašena rajem za perače novca
Prošlog ljeta je izvješće FATF-a potvrdilo da Njemačka ima deficite u borbi protiv pranja novca. Glavna točka kritike bila je da se tome još nije pridala dovoljna politička važnost.
Međunarodni stručnjaci kritiziraju nepregledan kaos u vezi s nadležnostima i protokom informacija između više od 300 različitih ureda, službi i državnih tijela koja se u zemlji bave ovom tematikom. Postoje ozbiljne manjkavosti u praćenju prijenosa gotovine, smatraju u FATF-u, i općenito se žale da njemačke nadležne vlasti čine daleko premalo da istraže financijske transakcijevelikih kriminalnih sindikata i da ih dovedu pred sud.
Zbog toga je Njemačka i danas „raj za one koji žele prati novac” i posebno popularna europska destinacija među talijanskim mafijašima.
