OVISNOST O RUSKOM PLINU: Čeka li nas hladna jesen? Cijena plina već je rekordna, a rast će još najmanje 10 posto!
Hoće li nam kasna jesen ove godine biti vruća ili pak hladna ovisi o razvoju situacije na plinskom tržištu. Zasad sve govori u prilog tezi da bi se većina građana Europske Unije mogla ovu jesen naučiti na niske temperature u svojim domovima te tražiti alternative grijanju na prirodni plin.
EU uredbom obvezala članice da napune svoja plinska skladišta
Europska Unija potpuno je ovisna o ruskom plinu. Do ove je godine, naime, u EU 43 posto svog uvezenog plina bilo iz Rusije pa se postavlja opravdano pitanje što će europski čelnici poduzeti kako se Europljani ovu jesen i zimu ne bi smrzavali.
Jedan od pokušaja rješavanja problema je svakako i nova uredba EU, donesena ovih dana, a koja nalaže svim članicama EU da prije sezone grijanja napune najmanje 80 posto kapaciteta skladišta plina. Te će se zalihe solidarno dijeliti među članicama eurozone kazali su u Bruxellesu jer pojedine 0članice ni nemaju skladišta plina.
„Zahvaljujući pregovorima koji su vođeni manje od dva mjeseca, Unija sada ima alat kojim se od svih država članica traži da za zimsko razdoblje uskladište dostatnu količinu plina i olakšava dijeljenje među zemljama. Pozdravljam ovu vrlo operativnu uredbu kojom nam se u aktualnom međunarodnom kontekstu omogućuje jačanje europske energetske otpornosti i stvarne solidarnosti među državama članicama“, istaknula je Agnès Pannier-Runacher, ministrica energetske tranzicije u izjavi povodom donošenja uredbe, koja pak ne govori ništa o tome iz kojih će se izvora Europska Unija opskrbiti potrebnim plinom.
Uredbom se predviđa i obvezno certificiranje svih operatora podzemnih skladišta plina, koje obavljaju tijela dotičnih država članica. Cilj je njihova certificiranja izbjeći moguće rizike od vanjskog utjecaja na kritičnu infrastrukturu za skladištenje koji bi mogli ugroziti sigurnost opskrbe Unije energijom ili bilo koji drugi ključni sigurnosni interes. Ubrzani postupak certificiranja predviđen je za skladišne prostore kapaciteta većeg od 3,5 TWh koji su 2020. i 2021. bili popunjeni na razinama ispod prosjeka Unije.
Obveze popunjavanja skladišnih kapaciteta istječu 31. prosinca 2025., a obveze certificiranja operatora skladišta nastavit će se i nakon tog datuma. Uredbom se predviđa odobravanje odstupanja za Cipar, Maltu i Irsku sve dok nisu izravno povezani s plinskim sustavom drugih država članica.
Hoće li Rusija prekinuti isporuku plina Europi?
Neki analitičari već otvoreno najavljuju da bi se Rusije sredinom rujna mogla odlučiti drastično smanjiti pa i ukinuti izvoz plina Europi, a da bi mogli biti u pravu pokazuje i činjenica da je Rusija već sada odlučila smanjiti isporuku plina prema zapadnim granicama.
Nedavno je objavljena analiza po kojoj će Europa teško supstituirati ruski plin u kratkom roku te se po tome pretpostavlja da će se zalihe ove godine pokušati djelomično osigurati i od Rusije. Lani je primjerice iz Rusije u EU uvezeno 150 milijardi kubika prirodnog plina, što je činilo 43 posto svog uvezenog plina, ali ove godine od travnja plin ne teče punim kapacitetom kroz ukrajinske plinovode prema Europi.
Cijena plina se u posljednjih mjesec dana počela korigirati, ali nedovoljno da ne bi govorili o rekordnim cijenama u posljednjem desetljeću. Plin je u odnosu na početak godine skuplji za 65 posto, a u odnosu na početak pandemije skuplji je za čak 2,7 puta. Ovakve cijene plina nisu zabilježene još od 2008. godine, a nema naznake da će značajnije pasti do rujna. Dapače rast će za dodatnih 10 posto, prognoziraju stručnjaci, a zadržat će se na visokoj razini još najmanje dvije godine.
Rusija dobro zarađuje na svojim energentima, unatoč sankcijama, pa je objavljeno da je u posljednjih 100 dana Rusija ostvarila 93 milijardi dolara prihoda od izvoza svojih energenata.
Upitno je stoga ima li Europa konkretno rješenje za energetsku krizu koja joj već kuca na vrata ili će joj se sankcije grubo obiti o glavu.
