CIJENE SAMO RASTU: Inflacija u svibnju podigla cijene za gotovo 11 posto, uskoro će za petinu građana poskupjeti i rate kredita
Inflacija je u svibnju na godišnjoj razini skočila 10,8 posto, čime su premašena čak i očekivanja analitičara. Podatak je objavio Državni zavod za statistiku, a u prijevodu znači da je u odnosu na svibanj prošle godine prosječna košarica bila skuplja za gotovo 11 posto.
U Hrvatskoj najviše poskupio prijevoz
U odnosu na travanj bilježi se povećanje cijena za 1,4 posto dok je svibanjska inflacija prosječnu godišnju inflaciju do svibnja digla na 5,4 posto.
Podsjetimo, analitičari očekuju da će lipanjska inflacija skočiti na 11 posto, a guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić je već najavio da bi godišnja stopa inflacije trebala premašiti 9 posto.
Promatrano po kategorijama potrošnje najviše je poskupio prijevoz za gotovo 20 posto, a hrana i bezalkoholna pića skuplja su za 15,2 posto. Slijede restorani i hoteli, koji su uoči ovogodišnje turističke sezone skuplji za 12,1 posto, a pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva skuplji su za 11,7 posto. Zahvaljujući državnim intervencijama stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva nisu značajno skuplji – samo za 9,2 posto, a odjeća i obuća poskupjeli su za 8,9 posto. Najmanje su poskupjele rekreacija i kultura za svega 6,6 posto.
Na mjesečnoj razini, objavio je DZS, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama prijevoz, za 3 posto, a više cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva te hrana i bezalkoholna pića, za 2,1 posto.
Europska središnja banka najavila dizanje kamata u srpnju
Inflacija u eurozoni, kako je objavljeno prošli tjedan, dosegla je novi rekord u svibnju sa stopom od 8,1 posto. Analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević rekla nam je da bi se inflacija mogla popeti u lipnju i do 11 posto.
„U Hrvatskoj se na hranu i bezalkoholna pića izdvoji 26 posto ukupne potrošnje, a u eurozoni je to oko 16,6 posto pa ne treba čuditi da je pritisak na inflaciju veći kod nas nego u prosjeku eurozone“, komentirala nam je prošli tjedan Živković Matijević.
U cilju ublažavanja inflacije, Europska središnja banka će od srpnja povećati kamatu za 0,25 posto, a dodatno za isto toliko, a ovisno o situaciji možda i dvostruko više, u rujnu. Odlučeno je to na prošlotjednom sastanku, gdje je i najavljeno da ECB i prestaje s otkupom obveznica, u kojem mi ionako nismo niti mogli sudjelovati, s obzirom da nismo dio eurozone.
U koroni kroz program vrijedan 750 milijardi eura ECB je pojačao otkup državnih obveznica i onih privatnih kompanija, a kako bi povećao likvidnost na tržištu uslijed nastale velike nervoze i panike.
Krediti 18 posto građana vezani za Euribor
No i već tada se je postavilo pitanje hoće li toliki novac na tržištu dovesti do inflacije? Tada su dolazile ohrabrujuće poruke da se cijene koje bi trebale porasti ne odnose na dobra koja ulaze u košarici kojom se inflacija mjeri. I u načelu cijene se jesu prelijevale u rast cijena financijske imovine i nekretnina.
Kriza na krizu ponajprije zbog rata u Ukrajini dovela je ipak do ozbiljnije situacije s brzorastućom inflacijom.
Ako se i ublaži inflacija, građani su trenutačno suočeni s drugim problemom – bojazni od rasta kamata svojih kredita. Ipak, većina građana za sada taj problem ne bi trebala osjetiti.
Postotak građana kojima su kamate na kredite vezane za Euribor je 18 posto i oni mogu očekivati rast kamate kod sljedeće prilagodbe, prema procjeni do čak jedan postotni bod. No i takvi klijenti mogu refinancirati kredit po drugim uvjetima ili u drugoj banci. Veći dio građana ima vezanu kamatu za Nacionalnu referentnu stopu, koja bi trebala ostati stabilna. No, ona će se primjenjivati ulaskom u eurozonu samo na već ranije odobrene kredite. Svi novi bit će vezani za Euribor.
