Cijene energenata u EU rasle i za kućanstva: Hrvati plaćaju struju 14,8 eura po KWh, gotovo tri puta manje od Rumunja
U prvoj polovini ove godine kućanstva u EU plaćala su najvišu cijenu struje i plina od kada Eurostat objavljuje podatke, a Hrvatska je među zemljama s najnižim cijenama.
Cijena struje skuplja za 14,2 posto
Prosječne cijene električne energije za kućanstva u EU nastavile su pokazivati rast u prvoj polovini 2023., u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine, s 25,3 eura za 100 KWh na 28,9 eura za 100 kWh. Prosječne cijene plina također su porasle u usporedbi s istim razdobljem 2022., sa 8,6 eura za 100 KWh na 11,9 eura za 100 KWh u prvoj polovini 2023., izračun je statističara Eurostata.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU porasla je u prvoj polovini godine za 14,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 28,9 eura za 100 KWh.
U drugoj polovini 2022. zabilježila je porast od 19,8 posto.
U Hrvatskoj su kućanstva u prvom dijelu godine struju u prosjeku plaćala gotovo upola manje od EU prosjeka, 14,8 eura za 100 kWh, kada se uključe svi nameti, a što je za 9,3 posto više nego u istom razdoblju lani. U drugoj polovini 2022. struja je poskupjela za 12,6 posto.
Iza Hrvatske po visini cijene je Malta sa cijenom 100 KWh za kućanstva nešto manjom od 13 eura.
Najnižu prosječnu cijenu plaćala su kućanstva u Bugarskoj i Mađarskoj, od 11,4 eura odnosno 11,6 eura za 100 KWh.
Rumunji plaćaju 41,3 eura po KWH
Najvišu cijenu plaćala su kućanstva u Nizozemskoj i Belgiji, od 47,5 odnosno 43,5 eura za 100 KWh. Blizu su i Rumunjska i Njemačka gdje su kućanstva struju u prosjeku plaćala 42 odnosno 41,3 eura.
Navodi se i kako su Vlade uspostavile mehanizme kako bi ublažile pritisak visokih računa na potrošače, uvodeći tako i subvencije. No neke su počele smanjivati potporu što je vidljivo onda i u cijenama.
Primjerice, Nizozemska je obustavila porezne olakšice i udvostručila namete za struju, pa su računi za struju kućanstava, izraženi u nacionalnoj valuti, bili 10 puta veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, što je najveći skok u EU.
Veliko poskupljenje struje, izraženo u nacionalnoj valuti, zabilježile su i Litva, za 88 posto, Rumunjska, za 77 posto, i Latvija, za 74 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Najviše se pak smanjila cijena struje za kućanstva u Španjolskoj, za 41 posto. Slijedi Danska s padom cijena za 16 posto.
Spomenimo da bi u Hrvatskoj, kako su izračunali u Vladi, da nije bilo mjera, cijene plina i struje bile bi višestruko veće. Kako su naveli nedavno, ove godine mjere će omogućiti da se ne plaća tri puta veća cijena struje koja bi bila bez mjera.
Plin najviše pokupio u Latviji
Kada je riječ o plinu, prošle bi se godine, da nije bilo mjera Vlade, plaćala tri do četiri puta viša cijena, a ove godine jedan i pol do dva puta. Prosječna cijena plina bila je u EU u prvom dijelu godine viša za 37,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosila je 11,87 eura za 100 KWh. U drugoj polovini prošle godine cijena plina porasla je za nešto više od 45 posto.
Kako se navodi u Eurostatovo izvješću, poskupljenje u ovoj godini odražava snažan rast cijene prirodnog plina u uvjetima smanjenog uvoza iz Rusije i traženju drugih dobavljača.
Plin je u prvoj polovini godine bio skuplji za kućanstva u 20 zemalja EU-a nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a Hrvatska je u skupini tri zemlje s neznatno nižim cijenama, iskazanim u nacionalnoj valuti, za 0,6 do 0,5 posto, zajedno s Italijom i Estonijom. Također smo u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina za kućanstva u prvoj polovini godine, od 4,1 euro za 100 kilovat sati. Nižu je cijenu, od 3,4 eura, imala samo u Mađarska.
Najviše je poskupio plin za kućanstva u Latviji i Rumunjskoj, gdje su mu cijene više nego udvostručene. U Austriji i Nizozemskoj bile su dvostruko više, a u Irskoj porasle su za 73 posto. U Litvi zadržale su se cijene zadržale na razini prve polovine prošle godine. Najskuplji plin bio je u Nizozemskoj i Švedskoj gdje je kućanstva stajao 24,8 odnosno 21,9 eura.
