POKAZALA ANALIZA HNB-a: Uvođenje eura potaknut će investicije, a pogurat će i prihode ostvarene u turizmu
Uvođenje eura umjesto kune u hrvatski sustav plaćanja moglo bi imati pozitivan utjecaj na hrvatsku međunarodnu razmjenu i ulaganja, zaključile su Maja Bukovšak, Andrijana Ćudina i Nina Pavić iz Hrvatske narodne banke u stručnom radu posvećenom uvođenju eura.
Autorice iz HNB-a ustanovile su kako bi se robna razmjena mogla povećati zbog nižih transakcijskih troškova i lakše usporedivosti cijena te uklanjanja valutnog rizika što bi moglo povećati cjenovnu konkurentnost hrvatskih poduzeća. Učinak uvođenja eura mogao bi biti malo vidljiviji na turističku djelatnost zbog veličine tog sektora i brojnosti gotovinskih transakcija.
Ulaganja nisu rasla s ulaskom u EU
No, kad je riječ o uvođenju eura i utjecaja koji bi to moglo imati na izravna strana ulaganja HNB-ove autorice ističu kako su se pozitivni učinci trebali primijetiti već kada je Hrvatska postala članicom EU, no to se nije ostvarilo “zbog slabe domaće investicijske klime ali i suzdržanosti međunarodnih ulagača”.
“Međutim, s uvođenjem eura i posljedičnim smanjenjem rizika za makroekonomsku stabilnost, dio toga neostvarenoga investicijskog potencijala ipak bi se mogao nadoknaditi. Uvođenje eura u Hrvatskoj moglo bi povećati robnu razmjenu, ali relativno slabije nego ulazak u Europsku uniju “, smatraju autorice koje svoj zaključak temelje na rezultatima empirijskih istraživanja za europodručje. Posljednja istraživanja pokazuju, kako navode da ako su pozitivni učinci uvođenja eura na trgovinu i potvrđeni oni su vrlo mali i znatno slabiji od učinka ulaska u EU.
Vrlo je teško sve zemlje koje su uvele euro svesti pod zajednički nazivnik kad je riječ o utjecaju eura izvoz i investicije jer su u zemljama koje su se pridruživale EU ti parametri počeli rasti sa samim članstvom i bez usvajanja europske valute. K tome, većina novijih članica eurozone uvodila je zajedničku europsku valutu u vrijeme ili neposredno nakon financijske krize i snažnog pada svjetske trgovine.
“Moguće je da se učinci uvođenja eura razlikuju za svaku članicu europodručja ovisno o ekonomskim obilježjima države, kao što su veličina ili stupanj trgovinske otvorenosti”, ističu autorice zaključujući kako bi promatrano iz makroekonomske perspektive euro trebao povećati transparentnost i stabilnost cjelokupnoga gospodarskog okružja, što bi moglo imati pozitivne učinke na jačanje konkurencije u izvoznom sektoru i rast trgovinske razmjene.
Euro uklanja valutni rizik
U području stranih investicija zajednička bi valuta, smatraju, mogla ohrabriti ulagače smanjivanjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima.
Autorice zapravo naglašavaju da uvođenje eura uklanja valutni rizik, ali da promjena valute ne uklanja ostale kočnice povećanju stranih ulaganja u domaće gospodarstvo poput poreznog opterećenja, cijene rada ili kvalitete radne snage. Uvođenje eura tako možda može smanjiti trošak kapitala, no ne može popraviti nisu produktivnost ili nedovoljnu umreženost javnog, privatnog i znanstveno – istraživačkog sektora kao preduvjet za investicije u području modernih tehnologija.
Od 1993. do posljednjeg kvartala 2021. godine u Hrvatskoj je evidentirano 38,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja od čega se 28 posto odnosi na financijske usluge, 19 posto na proizvodnju te po 13 posto na trgovinu na veliko i malo i nekretnine. Na telekomunikacije otpada 8 posto, a na turizam svega 4 posto i na građevinu 3 posto, a 12 posto na ostale sektore.
