CIJENE U EUROZONI Jaja u Francuskoj u godinu dana poskupjela 76 posto
Prve procjene cijena poljoprivrednih proizvoda koje je objavio Eurostat pokazuju da su bile znatno veće u 2022. godini u odnosu na godinu prije, gotovo za sve glavne kategorije proizvoda, ali i ključne inpute.
Rat u Ukrajini, suša i drugi inflatorni pritisci utjecali su na rast cijena poljoprivrednih proizvoda, za prosječno 24 posto u odnosu na godinu prije, a najveći rast imale su cijene žitarica, jaja i mlijeka. Kod svih grupa proizvoda cijene su porasle, osim voća, gdje su cijene pale za tri posto.
Jaja u Luksemburgu skočila za 6 posto, a u Grčkoj za 68 posto
Najviše su porasle cijene žitarica (+45%), jaja (+43%) i mlijeka ( +31 %), a najveći rast cijena zabilježen je u Finskoj, Francuskoj i Latviji.
Prosječne cijene žitarica u cjelini (pšenica, ječam, kukuruz, raž i zob kao i druge vrste žitarica) porasle su lani u svim zemljama EU u odnosu na 2021. godinu, a stopa rasta se je kretala od +33% u Austriji i Nizozemskoj i +34% u Latviji do +67% u Mađarskoj i +70% u Finskoj.
Cijene jaja također su porasle u svim zemljama EU i kretala se od +6% u Luksemburgu i +7% na Cipru i u Grčkoj do +68% u Nizozemskoj, +74% u Belgiji i +76% u Francuskoj .
Suša diljem EU-a 2022. smanjila je dostupnost svježe trave koja se koristi kao hrana za mliječne krave. Pa je zato zabilježen i u svim zemljama EU rast cijena mlijeka, u rasponu od relativno ograničenih +3% na Cipru (gdje se uz kravlje puno koristi i kozje mlijeko) i +9% na Malti do oko +50% u Belgiji, Litvi, Mađarskoj i Latvija.
Mlijeko u Hrvatskoj skuplje za 20 posto
Podaci pokazuju da je rast cijene mlijeka u Hrvatskoj bio 20 posto, iako podaci TISUP-a pokazuju da je taj rast ipak veći.
Došlo je i do rasta prosječne cijene dobara i usluga, odnosno inputa u poljoprivredi, za 30% za istu ‘košaricu’ inputa, u usporedbi s 2021. godinom. Unutar košarice, došlo je do značajnog poskupljenja gnojiva i poboljšivača tla (+87%) te energije i maziva (+59%).
Kako se navodi, postojala su tri glavna okidača za rast cijena. Prvi je bio poremećaj na globalnim poljoprivrednim tržištima izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu. Rusija i Ukrajina bile su glavni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (osobito suncokreta) i gnojiva.
Drugi pokretač bila je suša, a koja će smanjiti prinose usjeva, uključujući krmno bilje poput sijena koje se koristi kao hrana za stoku. Treći razlog rasta cijena jesu inflatorni pritisci, no ne samo cijene energije nego i mjere za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima.
Poljoprivrednicima 200 milijuna kuna potpore
Europska komisija je odobrila ovaj tjedan Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, zaključivši kako je hrvatski program prikladan i razmjeran za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice.
Koristeći mogućnosti iz ovog Programa, Ministarstvo poljoprivrede će u prvoj polovici ove godine omogućiti hrvatskim prerađivačima potporu vrijednu 200 milijuna kuna odnosno veću od 26,5 milijuna eura, a procjenjuje se kako će Program obuhvatiti više od 900 korisnika.
Cilj Programa je pružiti potporu subjektima koji djeluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijena energenata koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja. Zbog iznimno velikog povećanja cijene energenata subjekti u preradi poljoprivredni proizvoda dovedeni su u situaciju manjka likvidnosti i generiranja gubitaka.
