KOLIKO SMO EURIZIRANI? Građani imaju 238 milijardi kuna vrijednu štednju, 61 posto drže u stranoj valuti
U javnom prostoru uvriježen je stav da je Hrvatska visokoeurizirana ekonomija, što zapravo znači da su građani i tvrtke usko vezani uz euro svojim financijama. Provjerili smo koliko zaista štednje građani drže u stranim valutama danas, a koliko su novca imali prije pet godina.
Po podacima Hrvatske narodne banke u studenom 2021. godine, što je najsvježiji dostupni podatak građani su na računima u bankama, što na oročenoj štednji, štednim depozitima i običnim depozitima imali nešto više od 238 milijardi kuna. Pritom je gotovo 145 milijardi kuna položeno u stranoj valuti ili je pak vezano uz valutnu klauzulu. Dakle 61 posto cijele novčane imovine građana, položene na bankovne račune vezano je za strane valute, odnosno uglavnom za euro.
U pet godina povećali štednju za 50 milijardi kuna
Prije pet godina, odnosno u studenom 2016. godine, građani su bili osjetno siromašniji. Tako su na svim računima u bankama imali 189 milijardi kuna, a uz stranu valutu bilo je vezano 140 milijardi kuna. Tada je čak 74 posto novčane imovine građana bilo vezano za stranu valutu, većinom za euro.
Iz tih podataka vidi se da su građani u pet godina uštedjeli, odnosno povećali svoju imovinu za gotovo 50 milijardi kuna, a to je posljedica rasta gospodarstva prije svega u turizmu, koji donosi svaku petu kunu hrvatske ekonomije. Također je primjetan i rast udjela depozita koje se drže u kuni. Nije riječ o okretanju kuni zbog većeg povjerenja ili promjene stava već se valja podsjetiti da je riječ o razdoblju povijesno niskih kamata na štednju, koje su zapravo bile blizu nuli, pa su građani odlučili osloboditi dio novca iz oročenih depozita.
Razročili štednju zbog niskih kamata
Zato je jako pala vrijednost oročenih depozita u korist depozita ‘a vista’, odnosno depozita koji su na bankovnim računima i može ih se podignuti. Danas na običnim računima leži nešto više od 149 milijardi kuna, a prije pet godina na taj način je bilo položeno svega 44,4 milijarde kuna. Nešto manje od polovice tog novca, odnosno 76 milijardi kuna položeno je u stranoj valuti, uglavnom u euru. To oslobađanje novca građana vjerojatno je razlog zašto je u pet godina pala ukupna euroiziranost štednje građana međutim kada je novac oročen on je vezan uz stranu valutu. Tako danas građani imaju štednju koja je vezana u vrijednosti od 89 milijardi kuna, a uz stranu valutu je vezano 77 posto štednje, odnosno 69 milijardi kuna. Prije pet godina oročeno je bilo 144 milijarde kuna vrijedne imovine, a uz stranu valutu je bilo vezano 84 posto te štednje, odnosno 121 milijarda kuna.
