STRUČNJACI HNB-a POTVRDILI Hrvatske banke nisu na građane prenijele rast kamatnih stopa
Polovinom 2022. godine započeo je najsnažniji ciklus zaoštravanja monetarne politike ESB-a od nastanka europodručja. U razdoblju od srpnja 2022. do srpnja 2023. ključne kamatne stope ESB-a povećane su za visokih 425 baznih bodova, odnosno 4,25 posto.
Rast ključnih kamatnih stopa prenio se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite u bankama u zemljama europodručja, pri čemu je prijenos u Hrvatskoj među najslabijima, zaključuju autori bloga “Koliko je porasta ključnih kamatnih stopa ESB-a preneseno na kamatne stope banaka u Hrvatskoj” Milan Deskar-Škrbić, Suzana Jukić, Kristiana Lesničar i Jurica Zrnc iz HNB-a.
Pad premije rizika srušio i kamatu
Od početka 2022. do svibnja 2023. kamatne stope na kredite poduzećima rasle su znatno sporije u Hrvatskoj u odnosu na prosjek europodručja, dok je rast kamatnih stopa na stambene te potrošačke i ostale kredite za stanovništvo među najslabijima u europodručju (Hrvatska se kreće oko donje granice raspona).
Slična je situacija i s depozitima.
Kao ključni činitelji koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti neki jednokratni, npr. pad premije za rizik zemlje i snažan rast viška likvidnosti zbog ulaska u europodručje te neki strukturni, kao što su stabilna i rastuća depozitna baza, uloga depozita kao dominantnog izvora financiranja banaka, relativno nizak omjer kredita i depozita te mali udio promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita.
Prijenos promjene ključnih kamatnih stopa razlikuje se i među pojedinim domaćim bankama.
Primjerice, na povećanje EURIBOR-a od 100 baznih bodova, sistemski važne banke snažnije su povećale kamatne stope na kredite poduzećima (oko 55 baznih bodova) u odnosu na ostale banke (oko 23 bazna boda), pri čemu je taj učinak malo izraženiji kod dugoročnih kredita. Razlike su prisutne i pri određivanju kamatnih stopa na oročene depozite poduzeća, kao i pri određivanju kamatnih stopa na stambene kredite stanovništvu.
Veće banke ne moraju povećavati kamate odmah
Ovaj je nalaz u skladu s nalazima iz literature gdje se veličina banaka promatra kroz prizmu tržišne moći, pojašnjavaju autori.
Veće banke mogu iskoristiti svoju tržišnu poziciju da u razdobljima rasta ključnih kamatnih stopa više povećavaju kamatne stope na kredite i manje na depozite od manjih banaka, dok u razdoblju spuštanja ključnih kamatnih stopa mogu sporije spuštati kamatne stope.
Sistemski važne banke imaju i manji udio loše aktive, bolju kapitaliziranost, troškovno su efikasnije te imaju manji udio depozita u ukupnim izvorima sredstava, što je pridonijelo jačem kamatnom prijenosu. Za razliku od njih, manje banke grade bliži odnos s klijentima, što također može utjecati na njihove odluke o određivanju kamatnih stopa. S druge strane, ne postoji znatnija razlika između sistemski važnih i ostalih banaka u prijenosu povećanja ključnih kamatnih stopa na potrošačke kredite stanovništvu niti na oročene depozite stanovništva, zaključuju.
Kako nadalje objašnjavaju, postoji nekoliko mehanizama preko kojih se promjene ključnih kamatnih stopa ESB-a prenose na kamatne stope u bankama.
Novi krediti bit će skuplji
Prvo, rast ključnih kamatnih stopa ESB-a utječe na troškove financiranja banaka kod središnjih banaka Eurosustava, na međubankovnom tržištu i na tržištu bankovnih obveznica, koje banke u većoj ili manjoj mjeri prenose na korisnike kredita kako bi zaštitile marže.
Drugo, porast kamatnih stopa na financijskom tržištu mogao bi potaknuti poduzeća i građane da povuku depozite iz banaka i ulože ih u alternativne financijske instrumente poput obveznica ili udjela u novčanim fondovima pa banke moraju povisiti kamatne stope na depozite kako ne bi gubile depozitnu bazu, što na kraju također utječe na njihov trošak financiranja.
Treće, u uvjetima velikih viškova likvidnosti koje banke deponiraju kod središnjih banaka Eurosustava i na njih primaju kamate, kamatna stopa na prekonoćni depozit bankama određuje oportunitetni trošak plasiranja sredstava za neku drugu namjenu pa određuje i minimalni povrat koji će banke tražiti pri, primjerice, odobravanju nekih vrsta kredita.
Konačno, kamatne stope na tržištu novca (npr. EURIBOR) na koje djeluje monetarna politika ESB-a primjenjuju se kao referentne kamatne stope za izračun kamatne stope u ugovorima na nove kredite.
