UVJETI ZA UVOĐENJE EURA: Vlada najavila brzi ekonomski rast i pad udjela državnog duga u BDP-u

Hrvatska ulazi u eurozonu u izuzetno izazovnim okolnostima: pandemija je uslijed pomoći gospodarstvu donijela nove troškove proračunu i rast javnog duga, a i pad gospodarstva, a rat u Ukrajini prijeti energetskom nestabilnošću i tjera cijene svih dobara prema gore. Formalna odluka o tome hoće li Hrvatska dobiti pozivnicu za ulazak u eurozonu bit će objavljena u srpnju.

Da bi ušli u eurozonu moramo ispuniti četiri kriterija: stabilnost cijena, zdrave i održive javne financije, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope.

Javni dug iznosi 343 milijarde kuna

Portal Euro.dnevno već je pisao o problemima s visokom inflacijom koja uostalom pogađa cijeli svijet, a kako stojimo s javnim financijama objavio je Državni zavod za statistiku. Sukladno Maastrichtskim pravilima deficit opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.




U tom segmentu smo u okviru pravila jer je lani država bila u minusu 12,4 milijarde kuna pa je deficit koji se mjeri bio 2,9 posto BDP-a.  U 2020. godini je pak država u minusu bila skoro 28 milijardi kuna. Koliko nas je pandemija unazadila govori i činjenica da je uoči 2020. godine država poslovala u plusu.

Država je lani bila dužna ukupno 343, 6 milijardi kuna što je gotovo 80 posto BDP-a. U dvije godine pandemije narastao je za 50 milijardi kuna. Ipak, udio javnog duga u BDP-u pada u odnosu na za javne financije tešku 2020. godinu, a takav trend će se i nastaviti. Naime, u projekcijama Vlade izraženim u Programu konvergencije od 2023. do 2025. godine tvrdi se da će javni dug do kraja perioda iznositi oko 380 milijardi kuna, ali će zbog rasta BDP-a pasti na manje od 70 posto udjela u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji te godine.




 

Vlada očekuje visok rast, analitičari su oprezniji

Tu Vlada očekuje rast od 4,4 posto BDP-a u tekućoj godini, a potom usporavanja rasta gospodarstva na konačnih 2,5 posto u 2025. godini. Međutim pitanje je hoće li se to i ostvariti.

Naime, u trećoj, a možda ne i posljednjoj korekciji za ovu godinu analitičari Raiffeisen banke snizili su prognozu rasta BDP-a na 3,5 posto u 2022.


Velika su očekivanja od investicija, posebice zahvaljujući europskom novcu iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost pa uspjeh države ovisi o tomu hoće li Vlada uspjeti pokrenuti državni aparat da brže povlači novac iz europskih fondova.

Turistička sezona trebala bi biti dobra jer bi Hrvatska još jednom trebala profitirati činjenicom da smo jako blizu emitivnim tržištima, ali je upitno hoće li zbog rata u Ukrajini izgubiti goste iz udaljenih zemalja poput Kine, SAD-a, a svakako možemo očekivati pad broja gostiju iz Rusije.  Sezona će donijeti i rast cijena pa RBA analitičari očekuju rast cijena od 10 posto u ljetnim mjesecima.

Vlada uputila konačni prijedlog Zakona o euru u Sabor

Inače, Vlada je Zakon o euru uputila u parlament Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Ključne odrednice zakona uključuju primjenu obveze dvojnog iskazivanja cijena što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.

Kako je portal Euro.dnevno već pisao dvojno iskazivanje cijena počet će 5. rujna 2022., a dvostruke cijene tijekom godinu dana bit će izražene u trgovinama, ali i na bankomatima, na ovršnim prijedlozima i na računima za drugi mirovinski stup, ali ne i na totemima benzinskih crpki.

Građani će bez naknade moći zamijeniti gotov novac kune u euro tijekom godinu dana, ali će banke sve transakcije veće od 200 tisuća kuna morati prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, a veće od 105 tisuća kuna provjeriti. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se obavljati u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to trajno za novčanice, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Prvih 14 dana iduće godine moći ćemo plaćati i u kunama i u eurima, ali ćemo povrat novca dobivati u eurima. Zakon će stupiti na snagu prvog dana nakon što bude objavljena odluka Vijeća EU o usvajanju eura u Hrvatskoj, a koju očekujemo u srpnju.

 

 

 

Pročitajte još