UVOĐENJE NOVE VALUTE U ŠKOLE: Zbog eura moraju se mijenjati i udžbenici; cijelu ovu školsku godinu računat će se u kunama
Jedna od prvih lekcija koja je učenike petog razreda osnovne škole ove školske godine dočekala u matematici jesu jedinice za novac.
No umjesto da je knjiga prilagođena dolasku novih novčanica eura, uči se o novčanicama i preračunavanju u kunama i lipama.
Ove godine se o novcu uči u kunama
Udžbenik je naravno teško bilo prilagoditi već za ovu školsku godinu, s obzirom da smo tek u srpnju dobili potvrdu da euro uvodimo sljedeće godine. Osim toga, izmjena gradiva nosi sa sobom financijski izdatak.
Dodatno, i praksa je da udžbenici vrijede četiri godine te se u tom razdoblju nasljeđuju. Pa će tako petaši ove godine naučiti kako računati u kunama i lipama, a sljedeće će im roditelji lakše pomoći da zbrajaju i oduzimaju u eurima i centima.
No svakako bi bilo pohvalno da ubrzo učenici umjesto kuna i lipa u udžbenicima dobiju zadatke s matematičkim operacijama za novu valutu eura. Novčanice kune i lipa, odnosno prvog hrvatskog novca, ionako će se morat smjestiti u knjigu iz povijesti.
Prije tri godine, u preporuka kurikuluma za matematiku u petom razredu je naime i stajalo kako bi se u petom razredu iz matematike trebalo učiti osim računanja u kunama također i o poznavanju drugih valuta – eura i još jednog iz okružja te poznavanje tečajne liste i preračunavanje iz jedne valute u drugu.
Euro je valuta za 340 milijuna ljudi
Svakako bi bilo pohvalno, da je barem u sklopu financijske pismenosti poduzeta kampanja u školama oko upoznavanja nove valute.
Zato ćemo mi se mi malo podsjetiti što o euru treba znati. Hrvatska će biti 20. članica eurozone koja će za službenu valutu imati euro.
Neke zemlje EU još nisu ispunile kriterije za uvođenje eura, neki odgađaju uvođenje, a Danska je odlučila da neće euro uvesti. Euro je zajednička valuta više od 340 milijuna ljudi.
U optjecaju su dvije serije euronovčanica. Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, kako smo i pisali, zato jer su bili praktični kriminalcima, no i dalje se kao sredstvo plaćanja upotrebljava.
Kuna odlazi u povijest nakon 28 godina korištenja
Povijest nastanka eura seže i dalje u prošlost. Tijekom predsjedništva Jacquesa Delorsa guverneri središnjih banaka zemalja EU-a sastavili su „Delorsovo izvješće” o tome kako bi se mogao ostvariti EMU.
Novi ugovor o EU u kojem su navedene odredbe potrebne za uspostavu monetarne unije, prihvatilo je Europsko vijeće na sjednici održanoj u Maastrichtu (Nizozemska) u prosincu 1991.
Nakon deset godina priprema, euro je uveden 1. siječnja 1999. Prve tri godine bio je „nevidljiva” valuta, koja se upotrebljavala samo za računovodstvene potrebe i elektronička plaćanja. Kovanice i novčanice u promet su puštene s prvim danom 2002. godine u 12 zemalja.
Zemlje članice europodručja su Italija, Cipar, Malta, Grčka, Austrija, Njemačka, Francuska, Španjolska, Portugal, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Finska, Estonija, Litva, Latvija, Irska, Slovačka i Slovenija.
Uz euro, kao novu valutu koju ćemo koristiti, spomenimo da je kuna bila prvi hrvatski novac, i u optjecaj je puštena 30. svibnja 1994. godine.
