DEMOGRAFIJA EUROPSKE UNIJE U 2021. godini rođeno 4,09 milijuna beba, pogledajte koja zemlja ima najvišu stopu fertiliteta
U EU je lani rođeno 4,09 milijuna beba. Stopa fertiliteta (broja rođenih beba po ženi), porasla je u 2021. godini u EU na 1,53, a najveća je bila u Francuskoj, pokazuju podaci Eurostat-a.
U Hrvatskoj 2500 beba manje
U Hrvatskoj je bila iznad prosjeka EU, 1,58. No s obzirom da prvi podaci o broju rođenih beba u Hrvatskoj pokazuju lani pad za oko 2.500 beba, jasno je da će i stopa fertiliteta biti u padu. Bez obzira na blagi rast stope fertiliteta, stopa nataliteta je bila u padu, što pokazuje na sve manji broj stanovnika i stalno pitanje demografije. Statistika je pokazala i da je u porastu starija dob žena koje rađaju prvo dijete.
U 2021. godini rođeno je u EU 4,09 milijuna beba, što je blagi porast u odnosu na 2020. godinu, kada je rođeno 4,07 milijuna beba. Bez obzira, trend pada broja rođene djece u EU je još uvijek prisutan, a počeo je 2008. godine kada je bilo rođeno 4,68 milijuna djece. Ukupna stopa fertiliteta (broja rođenih beba po ženi) iznosila je 1,53 u EU u 2021. godine, a 2019. godine ta je stopa bila nešto viša nego 2020. godine i iznosila je 1,50.
Stopa fertiliteta u stalnom je padu od sredine 1960. godine. Prve znakove rasta imala je početkom 2000-tih, no zaustavljeni su 2010. godine, kada je stopa bila 1,57. Do 2013. pala je na 1,51, pa je uslijedio opet blagi rast 2016. godine na 1,57, do pada 2020. godine na 1,50 i malog lanjskog oporavka na 1,53.
Najmanji fertilitet u EFTA-i ima Albanija
Među državama članicama EU, Francuska je imala u 2021. godini najvišu stopu fertiliteta, 1,84 živorođene djece po ženi, a slijede je Češka (1,83) i Rumunjska (1,81). Najniže ukupne stope fertiliteta u 2021. godini zabilježene su na Malti (1,13 živorođenih po ženi), Španjolskoj (1,19) i Italiji (1,25).
U Hrvatskoj je iznosila 1,58 i također je pokazala oporavak s obzirom da je ta stopa iznosila godinu prije 1,48. No, s obzirom na prve podatke iz Matice rođenih, vidljivo je da je lani u Hrvatskoj došlo opet do pada broja rođenih beba, za oko 2.500, pa će i stopa fertiliteta biti manja, a konačne podatke dat će DZS sredinom godine.
Među zemljama EFTA-e najveću ukupnu stopu fertiliteta u 2021. godini imao je Island (1,82), a najnižu Švicarska (1,52), dok je među zemljama kandidatima za koje su podaci dostupni najveći ukupni fertilitet imala Crna Gora s 1,76 živorođene djece po ženi, a najniža Albanija (1,31).
Između 2020. i 2021. ukupna stopa fertiliteta povećala se je u 21 državi članici EU-a, smanjila se u četiri države članice EU-a i bila je stabilna u Španjolskoj i Švedskoj: najveći porast bio je u Irskoj (s 1,63 u 2020. na 1,78 u 2021.), dok je najveći pad zabilježen je u Litvi (s 1,48 u 2020. na 1,36 u 2021.).
Rekord iz 1964. bio je 6,8 milijuna beba u jednoj godini
U posljednjih 50 godina stope ukupnog fertiliteta u državama članicama EU općenito su konvergirale: 1970. razlika između najviših stopa (zabilježenih u Irskoj) i najnižih stopa (zabilježenih u Finskoj) bila je oko 2 živorođene bebe po ženi. Do 1990. ta se razlika — između visoke razine na Cipru i niske u Italiji — smanjila na 1,1 živorođene djece po ženi.
Do 2010. razlika je ponovno pala na 0,8 živorođene djece po ženi s visokom u Irskoj i niskom u Mađarskoj. Do 2021. godine razlika se smanjila na 0,7 kada je najveća ukupna stopa plodnosti zabilježena u Francuskoj, a najniža stopa zabilježena je na Malti.
Nadalje, statistika kaže da je broj rođenih beba od 4,09 milijuna u 2021. godini, jednak stopi nataliteta (broju živorođene djece na 1000 osoba) od 9,1. Godine 2000. iznosila je 10,5, puno bolja je bila 1985. i iznosila je 12,8 te čak 16,4 1970. godine.
U razdoblju od 1961. do 2021. najveći godišnji broj živorođene djece u EU zabilježen je 1964. godine od 6,80 milijuna. Od ove relativno visoke razine do početka 21. stoljeća, broj živorođene djece u EU opadao je relativno stabilnim tempom, dosegnuvši najnižih 4,36 milijuna 2002. godine.
Nakon toga je uslijedio skroman oporavak broja živorođene djece, s najviših 4,68 milijuna djece rođene u EU 2008., nakon čega je uslijedio silazni trend sa skromnim porastom u 2014., 2016. i 2021. U usporedbi s 2020. godinom, 2021. godine u EU je zabilježen mali porast broja živorođene djece, sa spomenutih 4,07 milijuna na 4,09 milijuna djece.
Prosječna prvorotkinja ima gotovo 30 godina
Posljednjih desetljeća Europljani imaju manje djece, što je djelomično vezano za usporavanjem rasta stanovništva EU.
Još jedna analiza pokazuje da je prosječna dob žena pri rađanju nastavila rasti između 2001. i 2021., s prosječnih 29 na 31,1 godinu. U istom razdoblju uočeno je i povećanje prosječne dobi žena pri rađanju prvog djeteta, s vrijednosti od 28,8 u EU 2013. (prva godina za koju je dostupna EU vrijednost) na vrijednost od 29,7 u 2021.
Kako zaključuju statističari, čini se da žene u EU imaju manje djece dok su mlade, a više djece kasnije. Pa su tako porodi žena mlađih od 30 godina u EU pale od 2001. godine, ali su stope porasle kod žena u dobi od 30 i više godina, a čak je u porastu i kod žena iznad 35 godina.
Detaljnija analiza pokazuje da su stopu fertiliteta i dob žena pri rađanju prvog djeteta veći od prosjeka EU imale Danska, Njemačka, Irska, Nizozemska i Švedska. Stopu fertiliteta i dob žena pri rađanju prvog djeteta ispod prosjeka EU, imale su Malta, Litva i Poljska. Grčka, Španjolska, Italija, Cipar, Luksemburg, Austrija, Portugal i Finska imale su prosječnu dob žena pri rađanju prvog djeteta veću od prosjeka EU, ali nižu stopu fertiliteta od prosjeka EU.
Samo 6 posto beba bilo četvrto dijete u obitelji
Na kraju, najveća skupina zemalja – Belgija, Bugarska, Latvija, Češka, Hrvatska, Estonija, Francuska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka imale su stopu fertiliteta veću od prosjeka EU, ali je prosječna dob žena koje su rađale prvo dijete bila ispod prosjeka EU.
Gotovo polovica (45,5 %) djece rođene u EU-u 2021. bila su prvorođena djeca, pri čemu je taj udio premašio polovicu u Luksemburgu (53,2 %), Portugalu (53,0 %), Rumunjskoj (52,4 %) i 50,3 % na Malti. Nasuprot tome, najmanji udio prvorođene djece zabilježen je u Estoniji (37,2 %), Latviji (38,2 %) i Irskoj (38,7 %).
U EU je više od jedne trećine (35,8 %) svih živorođenih u 2021. bila drugorođena djeca, oko jedne osmine (12,7 %) bila su trećerođena djeca, a preostalih 6 % bila su četvrtorođena ili sljedeća djeca . Među državama članicama EU, najveći udio u ukupnom broju živorođene četvrte i naredne djece zabilježen je u Finskoj (9,8 %), a slijede Irska (8,5 %) i Slovačka (8,3 %).
