TEŠKA SPOZNAJA! Nakon uvođenja eura činit će nam se da smo puno siromašniji
Bude li s uvođenjem eura u krvotok hrvatskog gospodarstva sve onako kako je to zamislila administracija premijera Andreja Plenkovića, sredinom siječnja iduće godine radnici u Hrvatskoj trebali dobiti svoje prve plaće isplaćene i izražene u euru, čije se uvođenje u Hrvatsku planira za 1. siječanj 2023. godine. S dvoznamenkastih tisućica u kunama prebacit će se na jednoznamenkaste tisućice u eurima.
Većina Hrvata zarađuje manje od 900 eura
Medijan plaće u Hrvatskoj je 6500 kuna, polovica ljudi prima manje tog iznosa, što znači da će se oni susresti s padom s iznosa izraženog u četiri znamenke na iznos u tri znamenke, na primanja ispod 900 eura. Doći će do osjećaja većeg siromaštva.
Taj će osjećaj nezadovoljstva tumači nam Zvonimir Galić izvanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu biti neracionalan i kratkotrajan, ali nije ga moguće izbjeći. Nisu uspjeli ni drugi. Osim Iraca.
– Istraživanje je pokazalo da je netom nakon uvođenja eura najveće zadovoljstvo novom valutom bilo u Irskoj gdje je 73 posto ispitanika bilo zadovoljno nasuprot 55 posto u cijeloj Europskoj uniji. Naknadne provjere pokazale su da se Irska od ostalih zemalja eurozone razlikovala samo po tome što je valuta u toj zemlji jedina bila nominalno snažnija od eura. U trenutku zamjene irska funta vrijedila je 1,28 eura pa su se ljudi, vrlo privremeno, osjetili bogatijima – kaže Galić tumačeći kao je riječ o fenomenu koji se naziva ‘iluzija novca’ u kojoj kratkotrajno manji broj doživljavamo kao manju vrijednost.
– Psihološka je zakonitost da kad procjenjujemo koliko nam je dobro, koliko smo sretni, mi se uspoređujemo s drugima. Osobnu dobrobit procjenjujemo uspoređujući se sa susjedima, prijateljima, ljudima s kojima smo se školovali. Slično vrijedi i za zemlje. Prije ulaska u EU uspoređivali smo se s ostalim kandidatkinjama i bili smo uvijek najbolji ili pri vrhu. Nakon ulaska u EU promijenili smo skupinu za usporedbu i sad smo najlošiji u razredu najboljih. Premda nam je u apsolutnom smislu vjerojatno bolje, ova relativna usporedba izvor je nezadovoljstva, a osobito će biti snažna nakon uvođenja eura jer će nas „bosti u oči“ – tumači Galić.
Naši sveučilišni profesori rade za irski minimalac
Hrvatski će sveučilišni profesori sredinom siječnja iduće godine potpuno osvijestiti da u domovini rade za plaću u visini irskog minimalca, koji tamo zarađuju nisko kvalificirani radnici. Riječ je o oko 1600 eura. Većina radnika u srednjem menadžmentu većine hrvatskih kompanija naći će se pred istom spoznajom.
Nezadovoljstvo će nas prožeti i zbog toga što će usporedba građana Hrvatske s ostatkom EU u visinama plaća i razinama cijena proizvoda i usluga biti izravna i jasna dok smo do sada morali preračunavati.
S druge strane hrvatski građani već dugo žive s eurom koristeći ga kao svoju drugu valutu za izražavanje cijena nekretnina, automobila, najma stanova ili iznosa kredita pa se uvođenjem eura u platni sustav eurizacija ekonomije na neki način dovršava širenjem na sve proizvode i usluge iako u formalnom smislu tek počinje.
– Psihološki će nam činjenica da smo visokoeurizirana ekonomija pomoći jer će razmjeri „iznenađenja“ biti ipak nešto manji, a nadam se i da će značajnim dijelom neracionalni izvor nezadovoljstva trajati nešto kraće – kaže Galić te naglašava kako bi kod uvođenja eura odgovorni trebali voditi računa o psihološkim učincima promjene valute te o tome otvoriti raspravu.
– Dobar učinak te rasprave mogla bi biti veća financijska pismenost te racionalniji pristup novcu i trošenju, a to je osobito važno kad ga, barem većina nas ima malo – zaključuje Galić.
