EUROZONA U RALJAMA INFLACIJE: Cijene energije u veljači skočile 31,7 posto
Prema neki dan objavljenim podacima Eurostata godišnja stopa inflacije u eurozoni skočila je u veljači na 5,8 posto, najvišu razinu od kada Eurostat objavljuje podatke. Ekonomski stručnjaci, anketirani u redovnoj tromjesečnoj anketi ECB-a, očekuju da će godišnja stopa inflacije i eurozoni ove godine iznositi u 3 posto. U eurozoni je stopa inflacije bila 5,1 posto u siječnju. Među članicama eurozone najviša stope inflacije u veljači zabilježena je u Estoniji, 13,9 posto, zatim u Litvi, 12,4 posto te Belgiji 9,6 posto. Najmanji rast potrošačkih cijena u veljači imala Francuska, od 3,3 posto. Slijede Portugal, s inflacijom od 3,4 posto, te Švedska sa 3,9 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u siječnju skočila za 5,5 posto
U Hrvatskoj su potrošačke cijene, mjerene HICP-om (harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena), prema podacima za siječanj bile veće za 5,5 posto nego u siječnju 2021. godine, što je najveći rast od listopada 2008. godine. Posljednja prognoza iz HNB-a rekla je da bi ove godine mogli imati godišnju stopu inflacije od 3,5 do 4 posto. No s obzirom na još uvijek neizvjesnu situaciju, rano je za prognoze. Puno će toga ovisiti o stanju na tržištu energenata i tržištu rada. Kod nas dodatno, neki još uvijek nisu sigurni koliko će i sama najava uvođenja eura utjecati na rast cijena, odnosno hoće li se na neki način ugraditi u cijenu uz opravdanje drugih troškova.
Da je teško prognozirati govori i provedena anketa ECB-a. Dok sada ekonomski stručnjaci predviđaju godišnju stopu inflacije od 3 posto u 2022. godini, krajem listopada prognoza je bila 1,9 posto. Prognoziraju i da će sljedeće godine godišnja stopa inflacije biti 1,8, a tek 0,1 postotni bod više u 2024. godini. Pala su i očekivanja oko rasta gospodarstva, koje će, prema prognozi analitičara koje je anketirao ECB ove godine u eurozoni biti 4,2 posto, 0,3 postotna boda manje nego u prethodnoj prognozi. Za 2023. godinu podigli su procjenu rasta za pola postotna boda, na 2,7 posto. U 2024. očekuje se opet usporavanje rasta, na 1,7 posto.
Hrana u eurozoni poskupjela 6,1 posto
Rast cijena energije povećan je u veljači na 31,7 posto, sa siječanjskih 28,8 posto, potaknut poskupljenjem plina zbog problema u opskrbi koje se odrazilo i u cijenama struje. Lančano su porasle i cijene svježe hrane, za 6,1 posto, nakon siječanjskog rasta od 5,2 posto. Kada se isključe oscilacijama podložne cijene svježe hrane i energije, prema procjenama Eurostata, godišnja stopa inflacija u eurozoni iznosila je u veljači 2,9 posto, a u siječnju 0,4 postotna boda manje.
Kako su ovih dana objavili analitičari Raiffeisen banke, rat u Ukrajini donijet će značajna trgovinska ograničenja u odnosima s Rusijom u eurozoni.
“Izvozni odnosi već su zategnuti nakon anektiranja Krima i stoga je izvozna kvota za euro područje već prilično niska (izvoz robe iznosi otprilike 0,6% BDP-a). Odlučujući čimbenik je najprije uvoz robe koja se ne može u potpunosti zamijeniti nekom drugom u kratkom roku. Izračuni su temeljeni na pretpostavci da se uvoz esencijalnih sirovina i industrijskih metala iz Rusije neće potpuno zaustaviti. Također, očekuje se trajno više cijene za navedenu robu i za neke robe poput pšenice. Učinak viših cijena će imati negativan utjecaj na raspoloživi dohodak i profitabilnost te će opteretiti potrošnju i ulaganja kao i cjelokupno povjerenje. Kao rezultat, nova predviđanja pretpostavljaju prosječnu godišnju inflaciju iznad 5 posto u 2022. godini i rast BDP-a oko 3,3 posto na godišnjoj razini u odnosu na 4 posto iz ranijih predviđanja”, donose RBA istraživanja.
