Velika europska gospodarstva: Nad Njemačkom, Francuskom i Italijom nadvija se teška godina recesije, rasta nezaposlenosti i dužničke krize
Za hrvatsko je gospodarstvo naravno važno što će se događati u zemlji, no s obzirom na važnost turizam u njegovoj ukupnoj strukturi jednako je važno i što će se događati u velikim gospodarstvima eurozone. U rijetko viđenoj gospodarskoj nepredvidivosti predviđanja bliske budućnosti negdje su između pesimizma i optimizma, no iduća će godina svakako biti u znaku svojevrsne konsolidacije nakon turbulencija posljednje četiri godine. Analitičari nizozemske ING banke imaju svoja predviđanja za velika europska gospodarstva.
Njemačka će biti u recesiji cijelu godinu
Očekuje se da će se Njemačka upustiti u samostalnu štednju, a ostatak eurozone nastojati će izbjeći značajnije napore u toj konsolidaciji što će vjeruju u Amsterdamu dovesti do širenja rizika u prinosima na državne obveznice tijekom 2024. godine.
Tijekom cijele ove (2023) godine njemačko se gospodarstvo klatilo između recesije i stagnacije, a još goru energetsku krizu izbjegli su zahvaljujući ogromnim naporima i blagim zimskim uvjetima. No, analitičari ING-ja kažu kako izbjegavanje najgorega ne vodi uvijek svjetlijoj ekonomskoj perspektivi pa će tako njemačkoj fiskalni problemi, konkretno manjak u državnom proračunu donijeti novu nesigurnost u politici a time i više paralize gospodarstva.
U posljednjih nešto više od 20 godina Njemačka nikad nije imala veću šansu za tako dugo recesijsko razdoblje pa se očekuje da će joj gospodarstvo tijekom cijele iduće (2024) godine biti u bolesničkom krevetu. U Francuskoj pak tržište rada ide nizbrdo kao i u mnogim europskim ekonomijama, a upravo je tržište rada bilo jedna od jačih točaka francuske ekonomije. I tu se u idućoj godini očekuje promjena jer se znakovi slabljenja već pokazuju.
Francuska pati od rasta nezaposlenosti
Za Francusku ING predviđa ubrzavanje porasta nezaposlenih tijekom iduće godine jer će radna mjesta nestajati zbog gospodarskog usporavanja i naglog povećanja radne populacije potaknutog nedavnom reformom mirovinskog sustava koja odgađa dob za umirovljenje.
“Očekujemo da će stopa nezaposlenosti do kraja 2024. godine doseći 7,9 posto, u usporedbi s trenutačnih 7,4 posto”, kažu u ING-ju. Slabljenje tržišta rada vjerojatno će ograničiti očekivani oporavak potrošnje kućanstava unatoč očekivanom porastu stvarnih plaća zahvaljujući padu inflacije.
Općenito govoreći, slab rast, više kamatne stope i veća nezaposlenost opteretit će porezne prihode, dovodeći do daljnjeg pogoršanja javnih financija u Francuskoj uvjereni su nizozemski analitičari.
Italija će se ponajviše boriti s državnim dugom, a u tome bi joj očekuje se, trebale pomoći agencije za rejting.
“Veliki izazov za Italiju bit će povećanje njezinog potencijalnog proizvodnog kapaciteta kako bi se stabilizirao omjer duga i BDP-a. Usput rečeno, to je cilj Plana oporavka i otpornosti (RRP), mješavine reformi i investicija koje treba dovršiti do kraja 2026. godine”, kažu u ING-ju.
Da bi to postigli, pritisak agencija za rejting mogao bi pomoći; u nedavnom krugu ažuriranja rejtinga, sve uključene agencije istaknule su da će budući rejtinzi uvelike ovisiti o temeljitoj provedbi plana oporavka i otpornosti, a to predstavlja snažan poticaj talijanskoj vladi da ubrza njegovu provedbu. U ING-ju procjenjuju da bi na taj način talijanski BDP mogao ponovno rasti brzinom od 1 posto godišnje do kraja 2024. nakon blagog usporavanja tijekom zime.
