Manje od 25 dana za zamjenu: Fina, pošta i poslovne banke od Nove Godine više ne zamjenjuju kune u eure
Pred kraj prve godine u kojoj je euro i hrvatska nacionalna valuta koja je kunu zamijenila u jeku povijesno visoke inflacije dobra je vijest što ta inflacija jenjava, a loša vijest je što ni jedan od proizvoda robe široke potrošnje čije cijene prate udruge za zaštitu potrošača u godinu dana nije pojeftinio.
Odlazi i dvostruko iskazivanje cijena
Jenjavanjem inflacije hvalit će se Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, a na skupoću će upozoravati Ana Knežević predsjednica Hrvatske udruge potrošača, a građani su podijeljeni oko toga jesu li se navikli na vrijednosti u eurima ili još uvijek gledaju na cijene dvostruke izražene u kunama.
Kako bilo, prema trenutačnom stavu Vlade dvostruko iskazivanje cijena od 1. siječnja za trgovce više neće biti obvezno što znači da kuna odlazi u povijest i kao vrijednosna kategorija godinu dana nakon što su novčanice i kovanice kune prestale biti zakonito sredstvo plaćanja.
Dvostruko iskazivanje cijena započelo je 5. rujna 2022. godine i za taj je mjesec prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj iznosila 7 623 kune, odnosno 1011,75 eura prema fiksnom tečaju konverzije. U rujnu 2023. prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj iznosila je 1 156 eura, ili 8 709,88 kuna prema fiksnom tečaju konverzije.
S krajem godine prestaje usluga zamjene kuna u eure u poslovnicama Fine, Hrvatske pošte i poslovnih banaka pa će građani koji izvan bankovnog sustava imaju još nešto manje od pet milijardi kuna svoj novac u eure moći zamijeniti isključivo u HNB-u, počevši od 1. siječnja 2024. godine. HNB neće naplaćivati naknadu za konverziju valuta.
Kovanice možete u HNB-u zamijeniti do 2025.
Novčanice kune moći će se konvertirati u euro zauvijek uz primjenu tečaja prema kojem euro vrijedi 7,53450 kuna, do kovanice neće zauvijek zadržati svoju novčanu vrijednost već će se u HNB-u za eure moći zamijeniti do kraja (31.12) 2025. godine.
Kako su novčanice u potpunosti sastavljene od pamuka iako se njima više ne može ništa platiti dobiti će novu svrhu u drugom obliku. Bit će usitnjene rezanjem i postati građevinski materijal za izolaciju pa će neke nove zgrade doslovno imati kune u svojim zidovima.
Kovanice će se u posebnom objektu izgrađenom u tu svrhu čuvati tri godine, a potom će se rastaliti i prodati na tržištu kao kovina.
Već gotovo godinu dana na domaćem tržištu plaćamo kovanicama eura, navikavajući se da je jedan euro vrijedan čak 7,53450 kuna, no ako nam se učinilo da su kovanice eura i fizički teže od kovanica kune to nije pogrešno, izuzme li se inače rijetka kovanica od nekadašnjih 25 kuna.
Među eurima najteža je kovanica od dva eura, a tisuću komada tih kovanica teško je 8,5 kilograma dok je vreća u kojoj se nalazi tisuću komada kovanica od dvije kune dva kilograma lakša i teži tek 6,2 kilograma. Tisuću komada kovanice od 5 kuna teško je 7,46 kilograma dok je tisuću komada kovanica od 50 euro centi teško 7,82 kilograma.
Nabrajajući koristi od uvođenja eura guverner Vujčić ističe uklanjanje valutnog rizika za dužnike te pravo države na zaduživanje kod Europskog stabilizacijskog mehanizma u slučaju potrebe, što znači da ima pristup fondu vrijednom 500 milijardi eura. Tome redovito dodaje kako uvođenjem eura poboljšan kreditni rejting Hrvatske. Predsjednica udruge potrošača Ana Knežević pak ističe drastična poskupljenja koja su osiromašila lisnice velikog broja hrvatskih građana te ulogu koju je uz inflaciju u tome odigrala promjena valute.
