ANALIZA SVJETSKE BANKE U svijetu će se proizvoditi više hrane, ali cijene neće padati. Pogledajte zašto…
Korak naprijed, dva koraka natrag odgovarajući je opis napredovanja i nazadovanja kad je riječ o nastojanjima da se neugodni rast cijena hrane na globalnoj razini stabilizira. Svjetska banka je izvijestila kako će u sezoni pred nama, u razdoblju 2023 – 24. globalne zalihe žitarica porasti za oko 60 milijuna tona što će čak malo nadmašiti dugoročni prosječni godišnji rast.
Veća proizvodnja ulja i brašna
Očekuje se da će omjer zaliha roba i njihova korištenja biti povoljniji nego u vrijeme rekordnog rasta cijena hrane prije 12 godina.
U SAD-u će proizvesti više soje, a u Europskoj uniji više suncokreta dok će proizvodnja uljne repice biti veća i u EU i u Kanadi. Samo godinu i pol dana nakon velike globalne krize u kojoj su cijene jestivog ulja dramatično rasle Svjetska banka očekuje natprosječan rast globalne ponude jestivog ulja.
Štoviše, globalne zalihe jestivog ulja će rasti za 7,2 milijuna tona u razdoblju 2023. – 24, a to je za 1,7 milijuna tona iznad dugoročnog prosjeka rasta i najviše od 2019. godine.
Rekordna će biti i proizvodnja pšenice zahvaljujući oporavku proizvodnje u Argentini nakon lanjskih suša, te u Kanadi dok se izdašna žetva pšenice očekuje i u Europskoj uniji, Kini i Indiji. Zahvaljujući proizvodnji u Argentini, Kini, EU i SAD-u rasti će i globalna proizvodnja kukuruza, a oporavak se očekuje i u pakistanskoj proizvodnji riže koja se oporavlja nakon lanjskih poplava.
Očekivani rast globalne proizvodnje žitarica bit će koristan utoliko što će ublažiti učinak propasti Crnomorske inicijative za žitarice, odnosno povlačenje Rusije iz sporazuma kojim je dozvoljavala izvoz ukrajinskog žita crnomorskim putem što je razlog za održavanje cijena žitarica visokima.
Dodaju li se tome ruski napadi na ukrajinske luke i žitnu infrastrukturu, cijene pšenice i kukuruza vrte se u cik-cak na svjetskim tržištima. Tako je nakon pada u prvoj polovici godine srpanj 2023 donio rast cijena pšenice od 1,6 posto u odnosu na mjesec ranije.
U Argentini hrana poskupjela 100 posto
Međutim, oporavak proizvodnje neće srušiti cijene hrane, one su globalnoj razini blago padale u prvoj polovici godine, međutim dok hrana stigne na lokalna tržišta i dalje poskupljuje iako po manjim stopama nego lani.
U prvoj polovini 2023. godine hrana je poskupjela 10,1 posto na godišnjoj razini u zemljama s tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju.
Rast u Europi i središnjoj Aziji bio je 16,7 posto, a u polovici zemalja podsaharske Afrike 13,4 posto dok je u polovici zemalja Latinske Amerike rast bio 11,5 posto.
U Argentini, Libanonu, Venezueli i Zimbabveu hrana je poskupjela 100 posto.
Za visoke cijene riže koje bi prema očekivanjima analitičara tržišta trebale rasti zaslužna je Indija i njezina zabrana izvoza riže, koja nije basmati, čime je zadala bolan udarac izvoznim tržištima budući da je Indija trebala pokriti 40 posto svjetskog izvoza riže.
Proizvođači iz Vijetnama odmah su, izvijestio je Reuters ispregovarali više izvozne cijene za svoju rižu. Zahvaljujući zabrani izvoza u Indiji cijene riže najviše su u posljednjih 12 godina. Cijene riže porasle su 2,8 posto u srpnju u odnosu na prethodni mjesec i 19,7 posto ove godine i dosegnule najvišu razinu od rujna 2011., objavio je FAO.
Zabranjen izvoz hrane
Prema najavama koje je objavio Reuters očekuje se da bi Indija mogla nastaviti i sa svojom politikom zabrane izvoza šećera u sezoni pred nama zato što im je izostanak kiše smanjio prinose trske. Zaustavljanje indijskog izvoza šećera, ocijenili su analitičari odrazilo bi se na referentne cijene šećera na burzama u New Yorku i Londonu koje su već na visokim razinama i tako nastavile podgrijavati globalnu inflaciju hrane.
Globalnu prehrambenu krizu djelomično pogoršava sve veći broj ograničenja trgovine hranom koje su uvele zemlje s ciljem povećanja domaće ponude i smanjenja cijena. Od 5. lipnja 2023. dvadeset zemalja provelo je 27 zabrana izvoza hrane, a 10 ih je provelo 14 mjera za ograničavanje izvoza.
Portal koji je bavi sigurnošću opskrbe hranom, Foodsecurityportal.org među aktivnim zabranama navodi zabrane izvoza koje će biti na snazi do kraja ove godine.
Afganistan je zabranio izvoz pšenice, Argentina goveđeg mesa, Azerbajdžan luka, a Bangladeš riže. Izvoz jabuka, kupusa i luka zabranjen je iz Bjelorusije, a Kina je zabranila izvoz kukuruznog škroba. Iz Maroka je zabranjen izvoz rajčica, luka i krumpira, a Tunis je zabranio izvoz voća i povrća. Turska ima široku paletu zabrane pa su tako zabranili izvoz goveđeg i ovčjeg mesa, kozjeg mlijeka, jestivog ulja i graha.
