Izvrsni ekonomski podaci: Hrvatska na vrhu EU po rastu gospodarstva
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u trećem kvartalu 2023. godine BDP je realno porastao za 2,8% u odnosu na isti kvartal 2022. Tako je treći ovogodišnji kvartal već 11. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje rast od 0,3%, a u odnosu na isto tromjesečje 2022. za 3 %, što nas je svrstalo u sam vrh među 23 zemlje EU, za koje je Eurostat objavio podatke.
U devet zemalja BDP pao
Iza nas slijedi Cipar sa stopom od 2,2 posto te Rumunjska s 2,1 posto. U devet zemalja, za koje su podaci dostupni, BDP je pao, a najviše u Irskoj i Estoniji.
Na realan rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. najveći utjecaj imao je nastavak rasta potrošnje kućanstava od 3 posto te sve brži rast investicija u fiksni kapital, za 6,1%.
“Na navedeno su upućivali i podaci o prometu u trgovini na malo koji je u trećem tromjesečju bio u prosjeku viši za realnih 3,7%. Uzimajući u obzir godišnji rast obujma građevinskih radova za 4,9% u trećem tromjesečju, predmnijevamo da je nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital treće tromjesečje zaredom (+6,1% godišnje) rezultat poboljšanja apsorpcije i uspješnijeg korištenja sredstava iz fondova EU. Očekivano, i državna potrošnja zabilježila je pozitivnu stopu rasta od 2,1% godišnje”, kažu analitičari Raiffeisen banke.
S druge strane, realni pad u trećem tromjesečju imali su izvoz i uvoz za 8,5% odnosno 12,1% godišnje. Pad izvoza dogodio se je zbog negativnih kretanja na najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima. Pao je i izvoz usluga, po prvi put od prvog tromjesečja 2021., za 0,5 posto na godišnjoj razini, što znači, kako tumače u RBA, da Hrvatska u središnjem dijelu turističke sezone posluje na vrhuncu svojih kapaciteta. Uvoz usluga bio je viši za 5,9% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Hrvatska upozorena zbog državne potrošnje
Na oprez ukazuju i zbog kretanja bruto dodane vrijednosti koja u trećem tromjesečju bilježi usporavanje godišnje promjene peto uzastopno tromjesečje.
Promatrajući prema proizvodnoj metodi, realni rast BDV-a u razdoblju od srpnja do rujna 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio je 1,7%, a uz trgovinu na malo i veliko, prijevoz i skladištenje, ugostiteljstvo…, rastu pridonosi i građevinarstvo, ali pada prerađivačka industrija.
Kako će usluge slabiti, i u četvrtom tromjesečju bi mogao usporiti rast BDP-a, ali i kretanja gospodarstva u okruženju pa tako i našim važnim vanjskotrgovinskim partnerima. Osobna potrošnja još bi mogla rasti, jer će, iako sporije, nadalje rasti i plaće. Povlačenje europskog novca, još uvijek će doprinijeti rastu investicija, ali i državna potrošnja te tako pomoći u rastu gospodarstva.
No upravo je državna potrošnja, odnosno preveliki proračunski rashodi, nedavno upozoreni od Europske komisije.
Države EU i dalje puno troše
U izvješću Europske komisije prijedlog hrvatskog proračuna ocjenjuje se kao “ekspanzivan“, i to nakon godina u kojima smo uglavnom smanjivali proračunski manjak. Iako je trend rasta državne potrošnje primijećen već ove godine, a u sljedećoj godini rashodi i deficit se povećavaju.
Ništa čudno, zbog najava rasta plaća proračunskih korisnika, rasta mirovina i drugih socijalnih davanja te rasta troškova financiranja javnoga duga, kao i izdataka za infrastrukturne projekte.
Uz nas, od Europske komisije upozorene su i Austrija, Njemačka, Italija, Luksemburg, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal i Slovačka, a pohvalu su dobili Cipar, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Slovenija i Španjolska.
Te članice eurozone, kako stoji u izvješću, sastavile su svoje prijedloge proračuna u skladu s preporukama Europske komisije.
