Nizozemska analitika: Rast plaća u eurozoni će se do ljeta zaustaviti
Prije nego što sredina nadolazeće nam 2024. godine zakuca na vrata, a s njome i ljeto plaće će u eurozoni dosegnuti svoj vrhunac, smatraju analitičari nizozemske ING banke, a to će biti posljedica usporavanja inflacije, hlađenja tržišta rada i smanjivanjem korporativnih prihoda.
Broj radnih mjesta u proizvodnji počet će padati
Tržište rada eurozone koje je posljednjih nekoliko godina imalo izvrsne rezultate sada se, primjećuju u ING-ju pomalo hladi.
Broj radnih mjesta u eurozoni je snažnije rastao od BDP-a u posljednjim kvartalima i to je nezaposlenost dovelo na najnižu razinu u desetljećima, pojavila se nestašica radne snage i pritisak na plaće postao je veći. No, u ING-u sada kažu kako stope slobodnih radnih mjesta u gospodarstvima eurozone padaju sa rekordno visokih razina, a ankete pokazuju kako su se namjere zapošljavanja znatno usporile u odnosu na ranije.
“Čini se da je rast zaposlenosti još uvijek pozitivan za poslovne usluge, ali za proizvodnju postoje dobri pokazatelji da je rast zaposlenosti postat će negativan prije kraja godine”, tvrde u ING-u.
Podsjećaju da je industrija ta koja daje mjerilo za pregovaranje o plaćama čak i kada zaposlenost u uslužnom sektoru raste, te će bude ona padala u industrijskom sektoru to imati značajan utjecaj na sindikalne zahtjeve za rastom plaća u idućoj (2024.) godini.
Inflacija glavni generator rasta plaća
Inflaciju i dalje smatraju jednim od najvažnijih pokretača rasta plaća jer dogovoreni rast plaća koristi troškove života kao ključni input. Smatraju kako postoje dobri razlozi zbog kojih bi rast plaća u prvoj polovici iduće godine mogao biti i veći od tri posto.
“Dogovorene plaće kreću se sporo i još uvijek se donekle prilagođavaju visokoj inflaciji od prošle godine. S obzirom na visoku inflaciju i posljedični veliki negativni šok realnih plaća prošle godine, sindikati bi mogli pokušati pokrenuti još jedan krug zahtjeva za visokim plaćama. Također, sindikati bi mogli pokušati nadoknaditi završetak jednokratnih shema kompenzacije za inflaciju zahtjevima za višim plaćama u 2024. i 2025.”, tumače u ING-ju i pitaju se hoće li poduzeća dopustiti sa im se masa plaća dodatno poveća?
Gledanje plaća sa stajališta poslodavaca također daje zanimljive uvide u to kamo bi rast plaća mogao krenuti 2024. Povijesno gledano, tumače u ING-ju, nefinancijske tvrtke su vidjele bruto dodanu vrijednost (grubu mjeru za prihode) koja je rasla više ili manje u skladu s ukupnim iznosom naknade štete u eurozoni.
To ukazuje da kada rast prihoda uspori, tvrtke usporavaju rast ukupnih isplaćenih naknada. To se može učiniti na dva načina, ili smanjenjem broja zaposlenih ili smanjenjem rasta prosječne plaće. Rast naknada rijetko premašuje rast bruto dodane vrijednosti za poduzeća.
ECB bi morao popustiti
“Sve u svemu, smatramo vjerojatnim da će rast plaća dosegnuti vrhunac prije sljedećeg ljeta i početi padati tijekom sljedeće godine iz više razloga”, zaključuju u ING-ju dodajući kako je samo pitanje kojom brzinom će se rast plaća usporavati.
Analitičari nizozemske banke upozoravaju na iskustvo iz 1970-tih kada je nastavak visokog rasta plaća omogućio da inflacija ostane predugo previsoka koje bi trebalo Europsku centralnu banku držati u stanju pripravnosti.
“ECB zasad radije griješi na strani (pre)stroge monetarne politike nego preranog popuštanja. Međutim, ako smo u pravu i ako se rast plaća uskoro počne mijenjati, trenutni stav ECB-a bio bi previše restriktivan”, smatraju u ING-ju nastojeći na taj način lobirati za što skoriji početak snižavanja kamatnih stopa koje su rasle gotovo dvije godine.
