NOVAC IZ ČARAPA Izvan sustava 36 milijardi kuna, a banke su obvezne ispitati čak i polog od 1000 eura

Građani u čarapama imaju preko 36 milijardi kuna, posljednja je procjena Hrvatske narodne banke. Taj će silni novac morati promijeniti iz kune u eure pa bi se trebao pojaviti u bankama, fondovima ili mjenjačnicama. To neće biti jednostavno, naročito ako je riječ o većim iznosima, jer će građani trebat pravdati i porijeklo tog novca.

HNB poziva građane da novac iz kuća donesu u banke

Prema informacijama iz banaka, konverzija još nije krenula, što ih i ne čudi, jer pretpostavljaju da će to građani učiniti u zadnji tren.

Iz HNB-a su u nekoliko navrata ponovili da se kune polože u banke što prije, kako bi se izbjegle gužve krajem ove ili početkom sljedeće godine. Polaganjem kuna na račun  automatizmom se konvertiraju u eure, po zadanom tečaju od 7,53450 kuna za euro, što je i povoljniji tečaj od trenutačnog, a posebno od onoga ako se novac mijenja u mjenjačnicama uz proviziju. Kako god i gdje se kune donesu, postoje limiti kod kojih se porijeklo novca mora opravdati.




Na zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura i zamjenu gotovog novca kune uz polog na račun u euru primjenjuju se propisi kojima se i inače uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Identitet građana mora se utvrditi i za 15.000 kuna

To znači da će građani ako zamjenjuju gotov novac kune u iznosu od 105.000 kuna i više za gotov novac euro biti obvezni dati potrebne podatke za provedbu dubinske analize sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Također, banke, Financijska agencija i HP-Hrvatska pošta dužni su prilikom zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura utvrditi i provjeriti identitet stranke pri svakoj jednokratnoj zamjeni u vrijednosti od 15.000 kuna i većoj.

Dakle, ono što su banke prijavile u aktualnom slučaju Ine, uočivši neobične i sumnjive transakcije na računu klijenata, vrijedi i za svaku drugu sumnjivu transakciju kod većih količina novaca koju može donijeti građanin u banku.




Banke mogu reagirati i izraziti sumnju i prilikom manjih transakcija, od 1.000 eura nadalje, ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci, odnosno sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

Uplata veća od 200.000 kuna prijavljuje se Uredu za sprječavanje pranja novca

Donese ili se pak u banku 200.000 kuna i više automatski ide prijava prema Uredu za sprječavanje pranja novca.

Trenutačno je na dan dvjestotinjak takvih prijava, a kada će i krenuti polaganje kuna na račune banaka zbog konverzije u euro, bit će ih sigurno više.


Prema posljednjim podacima Ureda za sprječavanje pranja novca, u 2020. godini primljeno je 48.245 obavijesti, kojima je prijavljeno ukupno 53.778 gotovinskih transakcija iznad 200.000 kuna, vrijednih 20,3 milijarde kuna.

Naravno, osim bankara transakcije veće od 200.000 kuna moraju prijaviti i mjenjačnice, fondovi, osiguravatelji…

Preko granice se može ponijeti samo 10.000 eura gotovine

Zato i onima koji su legalno stekli novac, ali imali više povjerenja držati novac u čarapama, ili su to učinili zbog malih kamata na štednju izraženih posebno posljednjih deset godina, uvođenje eura zadat će komplikacije, jer će morat pojasniti porijeklo imovine.

Bankari uvijek moraju biti oprezni i na vrijeme prijavljivati sumnjive transakcije, jer u suprotnome i same mogu biti kažnjene, što je prije par godina bio slučaj sa Zagrebačkom bankom.

Podsjetimo i da se preko granice može prenijeti ‘samo’ 10.000 eura, pa stoga niti pokušaj konverzije izvan zemlje isto nije izvediv.

 

 

Pročitajte još