AMERIKA vs. EUROZONA Inflacija jače pogodila europodručje jer smo više ovisni o ruskim energentima
Sjedinjene Američke Države i europodručje zahvatila je inflacija početkom 2021. godine, no snažniji i raniji porast cijena zabilježen je u SAD-u, da bi se od srpnja prošle godine jače prelio na europodručje, u vrijeme kada je stopa inflacije u Americi polako padala.
U Europi više poskupjela hrana
Analitičari Europske središnje banke analizirali su inflaciju u europodručju i SAD-a od početka 2021. godine. Uočeno je da cijene hrane i energije imaju puno veći pritisak na inflaciju u europodručju nego u SAD-u. Kroz dvije godine očekuje se manja stopa inflacije u europodručju u odnosu na SAD.
U studenom je inflacija u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) u europodručju iznosila 10,1%, nakon 10,6% u listopadu, dok je inflacija u američkom indeksu potrošačkih cijena (CPI) dosegla vrhunac od 9,1% u lipnju, a zatim se donekle smanjila te u studenom iznosila 7,1%.
Inflacija cijena energije i hrane najviše je utjecala na ukupnu inflaciju u europodručju. U studenom je samo inflacija u energetici činila 38% ukupne inflacije u eurozoni – ali samo 14% u Sjedinjenim Državama. Zajedno, inflacija energije i hrane čini oko dvije trećine ukupne inflacije u europodručju, a samo oko jedne trećine ukupne inflacije u Sjedinjenim Državama.
Ključni razlog za veću inflaciju energije u europodručju mnogo su više cijene prirodnog plina – što je rezultat važne uloge koju je ruski plin imao za europodručje prije ruskog rata protiv Ukrajine – i posljedični učinci na cijene električne energije. HICP inflacija isključujući hranu i energiju iznosila je 5,0% u studenom u eurozoni. To je još uvijek bilo niže od inflacije u američkom CPI-u isključujući hranu i energiju (temeljna inflacija), koja je u istom mjesecu iznosila 6,0%. Međutim, HIPC bez hrane i energije imao je uzlaznu putanju u studenom, dok je američki CPI bez hrane i energije blago pao.
U SAD snažniji oporavak
Snažniji oporavak potaknut potrošnjom u Sjedinjenim Državama bio je ključni pokretač razlika između kretanja temeljne inflacije u dvama gospodarstvima.
I BDP se je prije oporavio u Sjedinjenim Državama na razinu prije pandemije, prvenstveno opet kao rezultat snažnijeg oporavka američke privatne potrošnje, ali i ulaganja. Konkretno, privatna potrošnja roba i usluga tek se nedavno vratila na razinu zabilježenu u četvrtom tromjesečju 2019. u europodručju, dok je razinu prije pandemije u Sjedinjenim Državama nadmašila već početkom 2021.
Potrošnja i brže smanjenje uskih grla u opskrbi u Sjedinjenim Državama privukao je povratak ulaganja na razinu prije pandemije u prvoj polovici 2021. , a u europodručju tek krajem 2021. godine.
Razlike u rastu potrošnje između dvaju gospodarstava mogu se u velikoj mjeri objasniti dvama čimbenicima – dizajnom fiskalne politike i dinamikom uvjeta trgovine, tumače analitičari ECB-a.
Prvo, vrlo brz i snažan oporavak potrošnje dobara u Sjedinjenim Državama potaknut je općom i relativno velikom potporom prihodima kućanstava tijekom pandemije, poticajima i naknadama za nezaposlene. U europodručju je državna potpora bila više usmjerena na one koji su bili najviše izloženi pandemiji, bilo kroz kompenzaciju gubitka prihoda ili kroz programe zadržavanja posla.
Prijeti li recesija?
Nadalje, rast cijena energije od proljeća 2021., koji je značajno pogoršan godinu dana kasnije ratom u Ukrajini, rezultirao je šokom uvjeta trgovine koji je pogodio europodručje daleko jače nego Sjedinjene Države, jer europodručje je uvelike ovisilo o uvozu plina iz Rusije. Taj je utjecaj pojačan kretanjima tečaja, pri čemu je američki dolar snažno aprecirao, dok je euro deprecirao i to ne samo u odnosu na američki dolar.
Analitičari ECB-a zaključuju i da su kratkoročni izgledi za rast BDP-a slabiji za europodručje nego za Sjedinjene Države.
Očekuje se da će se realni BDP blago smanjiti u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. u europodručju, dok se u SAD-u predviđa nastavak pozitivnog, iako skromnog rasta, projekcija je istraživačkog osoblja Eurosustava iz prosinca 2022. Oni također procijenjuju da će ukupna HICP inflacija biti 6,3% u 2023. i 3,4% u 2024., dok se očekuje da će ukupna inflacija u HICP-u bez hrane i energije iznositi 4,2% u 2023. i 2,8% u 2024.
Iako se očekuje da će ukupna inflacija ostati kratkoročno viša u europodručju nego u Sjedinjenim Državama, kao rezultat veće izloženosti europodručja šokovima cijena energije povezanim s ratom u Ukrajini, predviđa se da će temeljna inflacija ostati nešto niža u europodručju nego u Americi. Neki analitičari predviđaju da će inflacija kroz dvije godine biti nešto viša u Sjedinjenim Državama nego u eurozoni. Inflacijska očekivanja za SAD iznose 2,6% za PCE i 2,8% za CPI, dok inflacijska očekivanja za europodručje HICP iznose 2,4% kroz dvije godine.
