Konačno padaju cijene: Jeftinija su jaja, peciva pa čak i svinjetina, dok je teretana sve skuplja
Nakon dugo vremena, lista odabranih proizvoda koje je odabrao DZS i čije cijene prati na mjesečnoj razini, pokazala je kod većine proizvoda pad cijena. Među njima su, primjerice, jaja, peciva, svinjetina, pile, salama, tost, gris, oslić, sardine, luk, mrkva, kelj…
Sve skuplje žensko šišanje
Ipak, još uvijek, ponajprije na strani usluga, cijene rastu. Kao što su stomatološke usluge, žensko šišanje, teretana.. Porasle su na mjesečnoj razini i cijene zdravstvenih proizvoda, riže, junetine… Ali i cijene u restoranima i dalje bilježe rast, dok se je ipak cijena šalice kave stabilizirala.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena u listopadu u Hrvatskoj bio je 6,7 posto, a indeks potrošačkih cijena 5,8 posto.
U europodručju godišnja stopa inflacije iznosila je 2,9 posto u listopadu, pokazuju konačni podaci Eurostata. U rujnu je inflacija iznosila 4,3 posto. Istodobno, u EU je inflacija bila 3,6 posto, što je također pad u odnosu na 4,9 posto koliko je iznosila u rujnu.
Prije godinu dana godišnja stopa inflacije u europodručju bila je 10,6 posto, a u EU 11,5 posto.
Veći rast cijena od nas imala je u listopadu Mađarska sa stopom od 9,6 posto, Češka s 9,5 posto, Rumunjska sa 8,3 posto i Slovačka gdje je inflacija bila 7,8 posto. Najniže godišnje stope zabilježene su u Belgiji (-1,7%), Nizozemskoj (-1,0%) i Danskoj (-0,4%).
U susjednoj Sloveniji inflacija je bilo nešto niža nego kod nas, 6,6 posto.
Prosječna stopa inflacije na 8,7 posto
U listopadu su najveći utjecaj na godišnju stopu inflacije u europodručju imale usluge (+1,97 postotnih bodova), a slijede hrana, alkohol i duhan (+1,48 pb), neenergetska industrijska roba (+0,90 pb) i energija (-1,45 pb).
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, kod nas je na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 12,1% (doprinos porastu od +0,61 postotni bod), Hrana i bezalkoholna pića, za 8,7% (+2,31 postotni bod), Rekreacija i kultura, za 6,7% (+0,35 pb) itd., a na mjesečnoj razini u skupini Odjeća i obuća. S druge strane, pad cijena na mjesečnoj razini ostvaren je u Energiji te komponenti Hrana, piće i duhan.
‘Korekcija cijena u Energiji vjerojatno odražava prelijevanje trendova na svjetskom tržištu sirove nafte na tržište naftnih derivata. Istovremeno je pad cijena u kategorijama Hrane najvjerojatnije posljedica administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda na temelju rujanske odluke Vlade. S druge strane, cijene Usluga bilježe rast uslijed još uvijek solidne potražnje i poraslih ulaznih troškova (primjerice, rast plaća i više cijene prehrambenih proizvoda).’ – tumače analitičari Raiffeisen banke.
Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije, hrane, pića i duhana iznosila je u listopadu 6,5 posto. Vrhunac inflatornih pritisaka zabilježen je u Hrvatskoj u studenom 2022. kada je inflacija iznosila 13,5 posto. U prvih deset mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 8,7%.
Smirivanje poskupljenja iduće godine
“Iako očekujemo da će se trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastaviti prema kraju godine, stopa rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržavat će se na relativno visokoj razini, oko 5%. Vladine mjere za suzbijanje rasta cijena (osobito limitiranje cijena električne energije te određenih prehrambenih proizvoda) podržavat će ostvarenje navedenih očekivanja.
Očekujemo da će prosječna stopa inflacije za cijelu 2023. iznositi 8%. Tijekom 2024. dezinflacijski proces će se nastaviti te očekujemo spuštanje prosječne stope rasta na 3,3%. Međutim, navedena stopa izložena je rizicima da bude viša zbog snažnog tržišta rada, daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća te geopolitičkih nestabilnosti. S druge strane, usporavanje ekonomske aktivnosti i transmisija restriktivne monetarne politike kroz rast troškova financiranja čimbenici su koji bi trebali djelovati u suprotnom smjeru”, komentiraju analitičari RBA.
