Tko najviše reciklira: Slovenija je prvak u plastici, Njemačka najbolja u komunalnom otpadu
U 2021. godini Slovenija je s 50 posto bila najbolja u EU po stopi recikliranja plastičnog otpada, a slijede Belgija s 49,2 posto i Nizozemska s 48,9 posto.
Hrvatska je, pokazuju podaci Eurostata, imala stopu recikliranja plastike u 2021. godini od 34,2 posto, što je znatno niže od prosjeka EU, koji je iznosio 39,7 posto.
Od Hrvatske lošije i Francuska i Švedska
Manje od jedne četvrtine plastičnog ambalažnog otpada reciklirano je na Malti, 20,5 posto, Francuskoj 23,1 posto i Švedskoj 23,8 posto.
U 2021. godini u EU je proizvedeno 188,7 kg ambalažnog otpada po stanovniku, 10,8 kg više po osobi nego 2020., što je najveći porast u 10 godina, odnosno gotovo 32 kg više nego 2011. Ukupno je u EU proizvedeno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, od čega je 40,3% papira i kartona. Plastika je zastupljena 19%, staklo 18,5%, drvo 17,1% i metal 4,9%.
U 2021. godini svaka osoba koja živi u EU proizvela je u prosjeku 35,9 kg plastičnog ambalažnog otpada. Od toga je reciklirano 14,2 kg. U usporedbi s 2020., i proizvodnja i recikliranje plastičnog ambalažnog otpada su porasli. Proizvodnja je porasla za 1,4 kg po stanovniku (+4%), a recikliranje za +1,2 kg po stanovniku (+9,5%).
U desetogodišnjem razdoblju, između 2011. i 2021. količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 26,7% (+7,6 kg/po stanovniku). Reciklirana količina plastične ambalaže porasla je u istom razdoblju za 38,1% (+3,9 kg/po stanovniku).
Najviše odvajamo papir i karton
Stopa recikliranja pala je s 41,1 % u 2019. na 37,6 % u 2020. U 2021. stopa recikliranja ponovno je porasla i iznosila je 39,7 % na razini EU.
Prema izvješću Ministarstva gospodarstva, u našoj je zemlji od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. godini također najviše bilo otpada od papira i kartona (32 posto). U ambalažnom otpadu oko 45 posto činila je ambalaža od papira i kartona, a 22 posto ambalaže od plastike te 20 posto ambalaže od stakla.
Lani se je od ukupno 844,4 tisuća tona odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u našoj zemlji, 91 tisuća tona odnosila na plastiku.
Nadalje, podaci Ministarstva gospodarstva pokazali su da je lani u Hrvatskoj reciklirano u prosjeku 34 posto komunalnog otpada. No, Međimurska županija je bila čak na razini od 55 posto recikliranja, a s oko 50 posto bile su još Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija. No gotovo polovica županija je imala stopu recikliranja između 20 i 30 posto.
Osviješteni i po pitanju komposta
Skupnih podataka za cijelu EU za 2022. godinu još nema, no već godinama u recikliranju cjelokupnog komunalnog otpada prednjači Njemačka. U 2021. godini je udio recikliranja i kompostiranja komunalnog otpada u toj zemlji bio čak 71,1 posto, u Bugarskoj 65,5 posto, Austriji 62,3 posto, Sloveniji 60 posto…
Niz je i zemalja koje stoje lošije od nas u recikliranju, kao što su Rumunjska, Portugal, Malta, Cipar…
Ukupno se na razini EU u 2021. godini recikliralo ili kompostiralo 49,6 posto ukupnog komunalnog otpada.
